Artnit

Pero

Sreda, 19 Februar 2014 17:51

Stražilovo

Najpotpunije i najskladnije lirsko delo Miloša Crnjanskog je poema Stražilovo, stvorena na priličnoj distanci od Prvog svetskog rata. Svojim naslovom ova poema asocira na Frušku goru i grob Branka Radičevića. To je poema o pesniku putniku koji podseća na mitskog lovca, "sa srebrnim lukom" što "iza zaseda" mami radosti života, ali istovremeno sećanje na zavičaj u njemu rađa setnu misao o povratku i smrti.

Utorak, 18 Februar 2014 18:21

Rabindranat Tagore - Gradinar, 41. pevanje

Čeznem da ti kažem najdublje reči koje ti imam reči;
ali se ne usuđujem, strahujući da bi mi se mogla nasmejati.
Zato se smejem sam sebi, i odajem tajnu svoju u šali.
Olako uzimam bol svoj, strahujući da bi to mogla ti učiniti.

Ponedeljak, 17 Februar 2014 16:33

Marko Kraljević i Arapin

U narodnim epskim pesmama Marko Kraljević otklanja probleme i turskog cara, svog počima kako ga zovu guslari. To ukazuje da je narod bio svestan činjenice da je Marko turski vazal, da je priznavao sultanovu vlast i njoj se pokoravao. O potčinjenosti i pomaganju sultanu postoji više pesama, a poznata je Marko Kraljević i Arapin, koju je zabeležio Vuk Sefanović Karadžić.

Nedelja, 16 Februar 2014 17:18

Ćamil-efendija

Centralni lik romana Prokleta Avlija i nosilac glavne romaneskne priče i sudbine je zatvorenik Ćamil-efendija, bogati mladi Turčin iz Smirne. On strada samo zato što je nešto pisao i o nečemu tajanstvenom mislio. Kroz njegov lik Ivo Andrić prikazuje nemoćnog i poniznog čoveka u rukama viših sila, bile one društvena mehanika ili božanska vlast.

- Strašilo jedno! Nakazo ćelava! - vikala je jednom Pelagija Petrovna na svog supruga, penzionisanog činovnika Markela Ivanoviča Lohmatova.

- Sve žene imaju muževe kao što treba, samo je mene Bog kaznio i dao mi lenčugu! Sestri Glašenjki muž i čarape kupi, i kokoši hrani, i na pijacu ide po namirnice. A kakvog muža ima Praskovja Ivanovna... taj samo gleda kako bi ugodio svojoj ženi: čas stenice u krevetima vrelom vodom poliva, čas bundu trese da je moljci ne pojedu, čas ribu čisti. Samo ti, đavo bi te znao, ni na koga ne ličiš! Po ceo dan, prokletinjo jedna, ležiš na otomanu i jedino znaš da šljemaš votku i naklapaš o Rumeliji!

Stvarnost budi želje, ali nikad ne može da ih zadovolji. Ljubav počinje u čoveku, ali se nikad ne svršava u njemu. Čak i kad je sve tu: i čovek i ljubav i sreća i život, još uvek je sve to, po nekom strašnom udesu, suviše malo, i što veće izgleda, sve manje biva.

Petak, 14 Februar 2014 17:00

Smrt Marka Kraljevića

Narodnu epsku pesmu Smrt Marka Kraljevića Vuk Stefanović Karadžić je zabeležio sa 166 stihova slušajući slepog guslara Filipa Višnjića. Dok istorija beleži pogibiju Marka Kraljevića u bici u Rovinama, njegova smrt je u ovoj pesmi posledica Božje volje. Tako ovaj nadljudski junak posle tristo leta umire od Boga.

Četvrtak, 13 Februar 2014 17:05

Marsel Prust - Svanova ljubav

Ali, u godinama bez iluzija, kojima se već bližio Svan, i u kojima čovek ume da se zadovolji time što je zaljubljen, iz zadovoljstva što to jeste, ne tražeći suviše uzvraćanja, to zbliženje dva srca, ako i više nije, kao u ranoj mladosti, cilj kome ljubav nužno teži, ostaje ipak s ovom pevezan tako snažnom asocijacijom da joj može postati uzrok, ako se javi pre nje. Nekada ste sanjali o tome da zavladate srcem žene u koju ste bili zaljubljeni; kasnije, ako osetite da gospodarite srcem jedne žene, to može biti dovoljno da se zaljubite u nju.

Četvrtak, 13 Februar 2014 16:58

Neznanka

Rana poezija ruskog liričara, predstavnika ruskog simbolizma Aleksandra Bloka uglavnom posvećena njegovom idealu žene je puna simbola i misticizma, i odražava impresionistički pogled na svet koji ga okružuje. Inspiraciju nalazi često u običnoj, banalnoj okolini, trivijalnim događajima, posledicama industrijalizacije. Njegova pesma Neznanka ispevana u 13 katrena, objavljena 1906. godine zasnovana je na sukobu između platonske teorije idealne lepote i razočaravajuće realnosti industrijalizacije.

Nisam više ni reči rekao. Ničem to ne bi vodilo. Došao sam do zaključka kad je neko već upao u kolotečinu najbolje je pustiti ga da tamo i ostane. A kad čovek uvrti sebi u glavu da treba da vam soli pamet u vašem sopstvenom interesu, onda laku noć. Hvala Bogu što nisam takav da neprestano kenjkam kao neko bolesno kučence. Nikad se ja ni oko čega ne bih toliko paštio koliko on strahuje da mu njegovo dućanče ne donese više od osam procenata. Sigurno misli da bi ga osudili zbog zelenašenja ako zaradi više od osam odsto. Kakve đavola izglede može imati čovek kome su sputane ruke u ovakvoj palanci i u poslu ovakve vrste.

Vi ste ovde: Home Pero