Artnit

Društvo

U sebi nosimo slike čoveka; i znamo za slike koje su ljudi u prošlosti cenili i za kojima su išli.

Ali pošto u slici ne možemo da utvrdimo šta čovek zapravo jeste, šta može i hoće da bude, mi smo odgovorni i za slike koje nas vode i koje sledimo.

Američki bihejvioralni psiholog Burhus Frederik Skiner je tridesetih godina XX veka izučavao instrumentalno uslovljavanje, oblik učenja kome je dao naziv operantno uslovljavanje. On je eksperimentisao na pacovima i golubovima stavljajući ih u takozvanu Skinerovu kutiju i pokazao efekte različitih vrsta režima potkrepljenja.

“A vi, gospodine Martine, šta vi mislite o svemu tome? upita on naučnika. Kakvo je vaše mišljenje o moralnom i fizičkom zlu?“ - “Gospodine, odgovori Martin, moji su me popovi optuživali da sam socinijanac, a ja sam u istini manihejac“. - “Vi zbijate šalu sa mnom, reče na to Kandid, nema više manihejaca na svetu“. - “Ima, ja sam to, reče Martin. Šta ćete, ali ja drukčije ne umem da mislim“.

Postoje ljudi koji su ograničeni na moderno i veruju da je prošlost propala, da nam ona nije ostavila zaostavštinu, sem dugova. Oni neće da veruju da armiju koja maršira napred može da hrani pozadina. Dobro je podsetiti ih da su velike epohe preporoda u istoriji bile one u kojima su ljudi iznenada otkrivali seme misli u žitnici prošlosti.

Nedelja, 30 April 2017 10:58

Antoni Smit - O naciji

Britanski sociolog Antoni Smit je formulisao originalnu etno-simbolističku teoriju nacije koja kritikuje konstruktivističke i instrumentalističke pretpostavke modernističkog pristupa naciji. Uz priznavanje važne uloge modernizacije i ideologije nacionalizma, njegovo stanovište je pre svega usmereno na traganje za elementima kontinuiteta između etnije i nacije. Smit smatra da čak i kada su nacije proizvod modernosti, moguće je naći etničke elemente koji prežive u modernim državama. Svoja shvatanja o naciji izlaže u delu Nacionalni identitet objavljenom 1991. godine.

Sreda, 26 April 2017 11:07

Efekat Romea i Julije

Jedan od najzanimljivijih naučno-dokumentovanih psiholoških efekata koji se javlja u ljudskom ponašanju je efekat Romea i Julije, koji je posledica roditeljskog suprotstavljanja vezi dvoje mladih, a karakteriše ga jačanje privlačnosti i romantičnih osećanja onih u vezi. Ovaj efekat je dobio svoj naziv po ljubavnicima Romeu i Juliji iz tragedije Vilijama Šekspira istog naziva.

Sreća je trajno stanje koje kao da nije stvoreno za čoveka na ovom svetu. Sve je na zemlji u stalnom pokretu i ništa ne može da dobije trajan oblik. Sve se oko nas menja. A i mi sami se menjamo i niko ne može jemčiti da ćemo već sutra voleti ono što volimo danas. Stoga su svi naši planovi o sreći u ovom životu puke varke. Uživajmo, zato, u duhovnom zadovoljstvu kada ono naiđe i čuvajmo se da ga sopstvenom greškom ne odagnamo, ali ne pravimo planove da ga zauvek zadržimo, jer su takvi planovi čista ludost.

Engleski politički naučnik i fabijevski socijalista Grejam Volas u svom drugom i najvažnijem delu, Ljudska priroda u politici predstavlja psihološki pristup politici koji je bio jedinstven u to vreme. Delo nije samo veoma originalno, već je imalo snažan uticaj na političke nauke. Njegovi stavovi osporavaju osnovnu pretpostavku o liberalnoj demokratiji - da prosečna osoba ima sposobnost da se racionalno nosi sa državnim poslovima i kao da podupiru shvatanje konzervativaca u pogledu opasnosti od opšteg prava glasa.

Četvrtak, 20 April 2017 11:30

Gaetano Moska - Teorija elite

Italijanski pravnik i politički teoretičar Gaetano Moska je primenom istorijskog metoda na političke ideje i institucije izradio koncept vladajuće manjine, prisutne u svim zajednicama. Ovaj koncept poznat i kao teorija elite izložio je u svom najpoznatijem delu Elementi političke nauke, koje je prvi put bilo objavljeno 1895. godine, a prošireno, treće izdanje, kasnije prevedeno pod nazivom Vladajuća klasa, izdato je 1923. godine.

Sreda, 19 April 2017 11:16

Imanuel Kant - O vaspitanju

U vaspitanju čovek mora biti:

a) disciplinovan. Disciplinovati znači ići za tim da se spreči da životinjsko čoveku naškodi kako pojedincu tako i društvenom čoveku. Disciplina je, dakle, samo pripitomljavanje divljine.

Vi ste ovde: Home Društvo