Artnit

Društvo

Subota, 25 Februar 2017 11:45

O pravdi

Pitanje pravde se postavlja u čitavom području ljudskih odnosa, bilo da su oni zasnovani na kooperaciji ili konkurenciji, ako se pri tome pojavljuju suprotstavljeni interesi, zahtevi i dužnosti. Ali, iako je pravda od fundamentalnog značaja za svaki etički sistem o njenoj ideji i definiciji se spore filozofi i politički mislioci vekovima.

Pravda, sila. - Pravedno je da ljudi prate onog koji je pravedan, a nužno je da prate onog ko je jak. Pravda je bez sile nemoćna, sila bez pravde je tiranska. Pravda bez sile nije uputna, jer uvek ima zlih ljudi, sila bez pravde je na optuženičkoj klupi. Treba, dakle, spojiti pravdu i silu; a zato treba učiniti da onaj koji je pravedan bude jak, ili da onaj koji je jak bude pravedan.

Četvrtak, 23 Februar 2017 12:27

Životne šanse

Životne šanse se često određuju kao verovatnoća svakog pojedinca da unapredi svoj kvalitet života. Kao koncept životne šanse je prvi definisao Maks Veber 1947. godine i one se mogu posmatrati kao proširenje ideja Karla Marksa. Novije, jednostavnije definicije dolaze od drugih sociologa, Rajta Milsa i Ralfa Darendorfa. Ovaj pojam kasnije prelazi u opštu upotrebu, posebno u studijama društvene pokretljivosti.

Kada se osvrnemo na put svoga života, te pregledamo njegov "labyrinthisch irren Lauf" te moramo da vidimo tolike promašene sreće, tolike navučene nesreće, onda, koreći samog sebe, možemo da odemo vrlo daleko. Jer tok našeg života nije prosto naše sopstveno delo, nego produkt dva faktora, naime niza događaja i niza naših odluka, koji uvek zadiru jedno u drugo i međusobno se modifikuju. Uz to još dolazi to da je i u jednom i u drugom naš vidik uvek vrlo ograničen, pošto svoje odluke ne možemo već izdaleka da predskažemo, a još manje možemo da predvidimo događaje, nego su nam u oba slučaja poznati samo sadašnji.

Četvrtak, 16 Februar 2017 11:56

Džejms Džordž Frejzer - Zlatna grana

Britanski antropolog Džejms Džordž Frejzer je najpoznatiji po svom delu Zlatna grana. Ovo delo je objavljeno u dva toma 1890. godine sa podnaslovom Studija komparativne religije, a zatim prošireno na 12 tomova u periodu od 1911. do 1915. godine, koja su objavljena pod podnaslovom Studija o magiji i veri. Frejzer ističe da je napredak univerzalan za sve religijske sisteme i društva, od magijskih rituala preko višeg stupnja religije do naučnog razumevanja. Ovaj razvojni "trokorak" je i danas jedna od teorija antropologije koja nije osporena u potpunosti, a uticaj ovog dela je bio veliki u XX veku i izvan oblasti antropologije, na primer u psihologiji, poeziji, prozi, drami.

Svoje poznato delo Sanjarenja usamljenog šetača francuski filozof Žan Žak Ruso je pisao pred svoju smrt, između 1776. i 1778, a prvi put je objavljeno 1782. godine. Nedovršen rukopis ovog dela otkriven je zajedno sa 27 karata na kojima je beležio svoje misli dok je šetao, kada je umro u julu 1778. godine. Slučajne šetnje izazvale su briljantne "letove misli" o životu, prirodi i lažnom društvu.

Ono što nazivamo politika u stvari je nešto tako površno i nehumano da mi se praktično nikada nije učinilo da je to za mene bitno. Novine, moj je utisak, potpuno besplatno ustupaju neke od svojih stubaca politici ili vladi; i to je, rekli bismo, ono što vladu i politiku održava; ali, pošto volim književnost, a u izvesnoj meri i istinu, ionako nikada ne čitam te stupce. Ne želim da toliko otupim svoj osećaj za ono što je ispravno. Ne mogu se proglasiti odgovornim ni za čitanje jedne jedine Predsednikove poruke.

Nedelja, 05 Februar 2017 11:35

Pojam porodice

Porodica je specifična društvena grupa u kojoj čovek živi zadovoljavajući neke od svojih najbitnijih potreba i formira se kao ličnost. Ona je jedna od najsloženijih, najstarijih i najtrajnijih društvenih grupa i ima veoma značajnu ulogu u razvoju čoveka, ali i društva uopšte. Pošto zahvata veoma različite strane ljudskog života, postoje različita određenja pojma porodice, od filozofskih, socioloških, psiholoških, vaspitnih, socijalnih, pa do ekonomskih i pravnih.

Subota, 04 Februar 2017 12:00

Demokritova etika

Od velikog opusa grčkog filozofa Demokrita, poznatog zbog svog mesta rođenja kao Demokrit Abderanin, a zbog vesele naravi i kao nasmejani filozof, sačuvano je oko trista fragmenata objavljenih pod nazivom Demokritovi fragmenti čiji se najveći broj odnosi na etiku. Demokritova etika se temelji u njegovoj teoriji saznanja i proizišla je iz načina života koji teži "umerenosti u uživanju i harmonizaciji života", kao i "duševnim dobrima i kreposnim delima". U njoj Demokrit postavlja visoke standarde ličnog integriteta i društvene odgovornosti, bez pozivanja na natprirodne sankcije.

Transformacija u zveri sastavni je deo svih mitoloških sistema. Bogovi Grčke imali su običaj da se pretvaraju u životinje da bi sproveli svoje planove brže, sigurnije i tajnije nego što bi to mogli u ljudskom obliku. U skandinavskoj mitologiji, Odin se menjao u orla, a Loki u lososa. Istočne religije pune su priča o preobražaju.

Vi ste ovde: Home Društvo