Stefan Tanasijević
Milena Pavlović Barili - Pismo iz Njujorka
Njujork, 7. septembar 1939.
... Ovde trešte radio-aparati na sve strane, novosti neprestano izlaze u svim mogućim formama, novine hiljadama, tako da čoveka ošamuti. Većina od tih vesti je senzacionalna i lažna, pa se demantuju i potvrđuju neprestano. Ja sam još uvek ovde u ovom malom, prijatnom pansionu - kafanici. Puno je Srba i Crnogoraca, mnogo ima naših što su stigli ovih dana kao i ja... Ja ću do mile volje da ćutim ovde i da gledam zašto sam došla. Inače švrljam po ceo dan peške kroz glavne ulice, od radnje do radnje, ima divnih stvari, gotovih haljinica... šešira, sitnica, cipela... Ovako lepe, fine i jevtine tašne nigde nisam videla.
Sigmund Frojd - Tumačenje snova
Godine 1900. Sigmund Frojd je objavio knjigu Tumačenje snova zasnovanu na brojnim analizama snova. On dokazuje da snovi imaju psihološki smisao i smatra ih jezikom duše, kojim progovara naše nesvesno na simbolički naćin. "Tumačenje snova je kraljevski put ka spoznaji nesvesnih aktivnosti mozga", kaže Frojd.
Puzavica - neobičan ukras terasa i balkona
Puzavice stvaraju vizuelno zanimljiv prostor terase ili balkona. Njihovo lišće i cvetovi unose boju, teksturu i formu. Boje cvetova mogu da se usklade sa šemom boja eksterijera ili enterijera doma, pošto terase i balkoni često imaju staklena vrata sa kojih se pruža pogled iz unutrašnjosti prostorije. Izbor puzavica je veliki. I bez obzira da li cvetaju ili ne cvetaju, ili su listopadne ili zimzelene, uglavnom rastu brzo i veoma su otporne.
Franc Kafka - Odbijanje
Kad sretnem neku lepu devojku i zamolim je: "Budi tako dobra, pođi sa mnom", a ona nemo prođe, onda ona time hoće da kaže:
"Ti nisi neki vojvoda sa zvučnim imenom, nisi širokopleći Amerikanac indijanskog stasa, s očima što počivaju vodoravno, sa kožom uštavljenom od vazduha prerije i reka koje protiču kroz njih, ti nisi putovao do velikih jezera i po njima, do jezera koja se nalaze ne znam gde. Pa, molim lepo, zašto bi trebalo da ja, lepa devojka, pođem s tobom?"
Onore Domije - Pralja
Onore Domije je često slikao svakodnevne teme koje ilustruju život u gradu i ljude iz niže klase. Na svojoj poznatoj slici Pralja, on kao da želi da isprovocira diskusiju o širim društvenim pitanjima. Lica gotovo prazna, bez identiteta, primoravaju posmatrača da pogleda okolinu oko glavnog fokusa, pralje i njenog deteta. Postoje tri slične verzije na temu pralja, od kojih se prva pojavila u Pariskom salonu 1861. godine. Danas se ova slika nalazi u muzeju Orsej u Parizu.
Kroz mećavu
Pripovetka Kroz mećavu, iz četvrte knjige Jauci sa Zmijanja, Petra Kočića, objavljene 1910. godine slika jedan mali isečak iz života bosanskog seljaka u smiraju zimskog dana, pred samo spuštanje noći. Petar Kočić simbolima iskazuje doživljaj ljudske tragike povezan sa slikom realnog života njegovog planinskog zavičaja. U tom spoju izvire tuga za čovekom koji strada, izložen udarcima besomučne stihije prirode i stihije života.
Miroslav Antić - Pesma za nas dvoje
Znam, mora biti da je tako:
nikad se nismo sreli nas dvoje,
mada se tražimo podjednako
zbog sreće njene
i sreće moje.
Priča o kmetu Simanu
Priča o kmetu Simanu, jedna od najboljih pripovedaka Ive Andrića objavljena je 1969. godine. U njoj je sudbina glavnog junaka, kmeta Simana Vaskovića data na pozadini nacionalne istorije, u vreme posle Berlinskog kongresa, 1878. godine, u Bosni za vreme njene okupacije od strane Austrougarske. Govoreći o svom glavnom junaku Ivo Andrić piše u ovoj pripoveci: "Dešava se tako da opšta misao o oslobođenju od jednog društvenog zla, koja sazreva u masama, izbije ponekad u pojedincu kao prevremena i usamljena eksplozija i uništi ga."
Akalifa u saksiji
Akalifa ili kako je u narodu zovu mačji rep ili lisičji rep se u poslednje vreme gaji i kao sobna biljka. Kao sobna biljka najpopularnija je Akalifa hispida, sa dugim jarkocrvenim resama. Ako je nega akalife pravilna, ona brzo raste i postaje zanimljiv koloristički detalj u enterijeru doma.
Džerom Dejvid Selindžer - Film
Kad se božićna tačka završila, počeo je prokleti film. Toliko je bio debilan da nisam mogao da odvojim pogled s platna. Bio je o nekom Englezu - zvao se Alek nešto - koji je bio u ratu i onda je u bolnici izgubio pamćenje. On izađe iz te bolnice sa štapom i ćopa na sve strane, po čitavom Londonu, ne znajući ko je. On je u stvari vojvoda, ali pojma nema o tome.