Artnit

Pero

Subota, 19 April 2014 16:58

Jovan Jovanović Zmaj

Jovan Jovanović Zmaj se rodio u Novom Sadu 24. novembra 1833. godine. Tu je učio osnovnu školu, a gimnaziju u Novom Sadu, Halašu i Požunu. Studirao je pravo u Pešti, Pragu i Beču. Na studijama u Beču se duhovno razvija pod uticajem Branka Radičevića i Svetozara Miletića.

Petak, 18 April 2014 15:44

Jovan Skerlić - O Koštani

Kada se zavesa podigla, pojavio se buljuk belih Vranjanki. Šalvare su zašuštale, dukati zazveckali, i zapevalo se Šano, dušo Šano... Ja pomislih da ćemo imati da gledamo nešto kao Đido, Riđokosa, Potera, niz šarenih "slika iz narodnog života", sa mnogo pesama i igara, i sa obaveznom svadbom na kraju. Ali, ukoliko se radnja razvijala, tragični karakter se sve više ispoljavao: poslednji čin, koji se ipak svršava svadbom, mrtvački je tužan. Za četiri čina čoveku ostaje srce stegnuto, i nije u stanju da se nasmeje. Da je Bora Stanković sledovao primeru dobrih starih dramatičara naših, on bi svoj komad, u živopisnom dijalektu svome, nazvao Koštana ili Žal za mladost.

Petak, 18 April 2014 15:36

Nosač Samuel

Najlepša svojstva proze Isaka Samokovlije dolaze do izražaja u nizu ciklički povezanih pripovedaka iz zbirke Nosač Samuel, objavljene 1946. godine. U njima se Isak Samokovlija bavi i večnom temom: u čemu je sreća čovekova, a odgovor traži među ljudima bez novca među sirotinjom i ubogima, kojima je uskraćeno sve. U pripoveci Nosač Samuel, iz ove zbirke radosti se zamišljaju i sanjaju, ako već ne mogu da se ostvare i dožive, a u glavnom junaku nosaču Samuelu stvara se vizija o ljudskoj sreći.

Četvrtak, 17 April 2014 16:09

Herman Hese - O sebi

Rođen sam 2. 7. 1877. godine u Kalvu (Švarcvald) kao sin misionarskog pisca i urednika J. Hesea. Moj otac je sa Baltičkog mora, majka je bila Švabica. Roditelji su živeli, iako sasvim bez imovine, u podnošljivim uslovima i nikada nisu štedeli na meni. Godine 1880. moj otac se preselio u Bazel i tamo je ostao do 1886. godine. Tamo sam proveo srećne godine detinjstva.

Četvrtak, 17 April 2014 15:54

Obredne pesme

Kada je stvorio svoje bogove i prvu primitivnu religiju, čovek je počeo da vrši i određene obrede da bi umilostivio svoja zamišljena božanstva. Obredni rituali su bili praćeni narodnom lirskom pesmom religioznog ili mistično-religioznog karaktera, koja je uvek bila vezana uz određeni trenutak uz koji se peva. U obrednim pesmama su se izražavale različite želje - da lov bude bogat, godina rodna, a ljudi srećni i zdravi.

Utorak, 15 April 2014 14:30

Bora Stanković - Slatka tuga

Ako ikada srce zaboli, duša se razdraga i slatka tuga obuzme dušu - to je pri uspomenama na prošlost, minule dane, rodno mesto, drugove iz detinjstva... One koji su pomrli spominješ s pobožnošću i poštovanjem, a one koji su još živi gledaš čudom kako su se promenili...

Ponedeljak, 14 April 2014 15:10

Vilijam Fokner - Drum

Prokleti taj drum. A uz to samo što nije pala kiša. Stojim ovde i vidim je kao da sam vidovit kako se spušta iza njih kao zid, spušta se između njih i mog datog obećanja. Činim sve što mogu, ukoliko sam u stanju nešto da izmislim, ali prokleti ti dečaci.

Nedelja, 13 April 2014 16:43

Svetli grobovi

Posle smrti svog dugogodišnjeg prijatelja Đure Jakšića, Jovan Jovanović Zmaj je napisao pesmu Svetli grobovi. Deklamovana je na sélu koje su priredili đaci "Više gimnazije beogradske" 25. januara 1879. godine u korist porodice Đure Jakšića. Pesma je osijana svetlošću koja prosvećuje i uči, istaknuta je stvaralačka povezanost među generacijama i neuništivost životnih ideala kroz jedinstvo života i smrti, groba i kolevke, i ostavljena oporuka za potonja vremena i generacije.

Subota, 12 April 2014 16:19

Fransoaz Sagan - O ljubavi

- Šta je to ljubav?

- Uopšte uzevši, ono što se naziva ljubav, obična je sebičnost, preterana želja za neograničenim posedovanjem. Ali, s druge strane, ljubav je takođe i postojana nežnost, blagost, čežnja.

Surova je to zemlja za čoveka; surova. Osam milja znoja njegovog tela isceđeno je iz zemlje Gospodnje, tamo gde mu je sam Gospod rekao da je njime natopi. Nigde u ovom grešnom svetu ne može čestit, vredan čovek da izvuče koristi. Oni što drže radnje po gradovima bez znoja žive od onih što se znoje. Nije to mukotrpni čovek, težak. Ponekad se pitam zašto smo revnosni na poslu. Zato što nas čeka nagrada gore, gde oni ne mogu poneti svoje automobile i tome sličnog. Svi će biti jednaki tamo i Gospod će uzeti od onih koji imaju i daće onima koji nemaju.

Vi ste ovde: Home Pero