Artnit

Društvo

Nedelja, 26 April 2020 10:45

O životu kneza Miloša Obrenovića

Vilhelm Rihter koji je bio u službi kneza Miloša Obrenovića kao inženjer u svojoj knjizi Prilike u Srbiji pod knezom Milošem do njegovog odstupanja 1839, koja je objavljena u Lajcpigu 1840. godine piše o svakodnevnom životu kneza Miloša Obrenovića.

"Film Svetlosti pozornice" (Limelight), napisao je Čaplin u knjizi Moja autobiografija, "zahtevao je osamnaest meseci priprema." Sećanje ga je varalo. Zapravo, od dana kada je zvanično počeo da diktira tekst Sveta pozornice, 13. septembra 1948. godine, pa do početka snimanja u studiju novembra 1951. prošlo je više od tri godine. Kada je u pitanju vreme rada na delu Svet pozornice, ovaj period duži je od trajanja sveoukupnog stvaralačkog postupka za film Svetlosti velegrada (City lights) koji se smatra njegovim najzahtevnijim i vremenski najdužim projektom.

Rani radovi francuskog sociologa i filozofa Žana Bodrijara pružaju važan uvid u novi svet potrošnje, koji se razvio u eri posle Drugog svetskog rata. U svojim prvim delima Sistem objekata (1968) i Potrošačko društvo (1970) on započinje istraživanje na polju potrošačkog objekta (proizvoda), spajajući marksističku kritiku kapitalističkog društva sa studijama potrošnje, mode, medija, seksualnosti i potrošačkog društva.

Ponedeljak, 13 April 2020 10:24

Društvene vrednosti potrošačkog društva

Potrošnja kao etos i konzumerizam kao kulturna pozadina su istaknute karakteristike savremenog društva. Kupovina (shopping) u slobodno vreme postaje glavni kanal komunikacije, putem koga se manifestuju vrednosti, stavovi, status, životni stil. "Dominantne vrednosti" savremenog društva "organizovane su kroz postupke potrošnje i u njima i na neki način izvedene". Sa ciljem da se približi proizvodu, a udalji od sebe stvara se pojedinac čije su preovlаdаvаjuće odrednice individuаlizаm, egoizаm, usmerenost nа prolаzno i mаterijаlno.

"Najzad, Grci i Rimljani, čiji su pogledi bili upereni samo u ovaj život i koji nisu naslućivali savršenija uživanja nego što su ovozemaljska, nisu, već samim karakterom svoje vere, bili kao mi, upućeni na meditacije i želje. Stvarana prema našim nevoljama i potrebama, hrišćanska vera nam neprestano pruža dvostruku sliku; sliku zemaljske tuge i nebeske radosti i na taj način čini od našeg srca izvor sadašnjih zala i dalekih nada iz čega potiču neiscrpna sanjarenja. Hrišćanin sebe uvek smatra za putnika koji na ovom svetu prolazi dolinom plača i koji će se odmoriti tek u grobu. Ovaj svet nije predmet njegovih želja, jer zna da je život ljudski kratkog veka, i da bi mu se taj predmet brzo izmakao.

Sreda, 01 April 2020 10:24

Frederik Koplston - O ljudskoj slobodi

Što se tiče ljudske slobode, u psihološkom smislu, Volter je menjao mišljenje. U Raspravi o metafizici, on brani stvarnost slobode pozivajući se na neposredno svedočenje svesti, koje odoleva svim teorijskim primedbama. U delu Njutnova filosofija, on međutim pravi razliku. U određenim trivijalnim stvarima kad nemam motiv koji me navodi da postupam pre na jedan nego na drugi način, može se reći da imam slobodu indiferencije.

Kad bih bio izdajica, mogao bih vam lepim rečima zamazati oči da ne vidite nesreću što preti. Ali ja sam sam kriv za položaj u koji smo zapali. Dovoljno sam karakteran da to priznam pred vama. Ako me pitate kako sam mogao toliko da se zaboravim - imate puno pravo da mi postavite ovo pitanje -, moram vam na svoju sramotu odgovoriti: Zaboravio sam se zato što sam zaboravio reči našeg velikog učitelja Monga, koji veli: "Oni delaju a ne znaju šta čine; imaju navike a ne znaju zašto ih imaju; hodaju celog svog života a ipak ne poznaju svoj put: takvi su oni, ljudi iz gomile."

Izraz Hic Rhodus, hic salta obično se prevodi Ovde je Rodos, ovde skoči. Ovaj poznat izraz potiče od tradicionalnog latinskog prevoda Ezopove basne Hvalisavac koja pokazuje da dok god se nešto može dokazati delima, razgovor je suvišan. Karl Gustav Jung je rekao da je njegov moto Hic Rhodus, hic salta, a taj izraz se danas koristi u značenju ovde i sada pokaži što znaš i možeš.

Četvrtak, 19 Mart 2020 11:27

Fama - boginja glasina i javnog mnjenja

U svakodnevnom govoru se često koristi pojam fama, koji se određuje kao glasina, neproverena vest, mišljenje na osnovu glasina. U mitologiji Fama je grčka (rimska) boginja, personifikacija glasina i javnog mnjenja. Okružena Zabludom, Lažima i Strahom, ona iz svoje palate ponovo vraća u svet svoje glasove, udvostručava ih i po svojoj volji dopunjuje. Fama je bila više poetična personifikacija nego obožavana apstrakcija. Bila je takođe, i motiv na slikama.

Martovske ide (Idus Martii) je bio naziv za 15. mart u rimskom kalendaru. Na taj dan se u Rimu održavala svetkovina u čast boga Marsa i vojna parada. Osim u martu, izraz ide se koristio i za 15. dan meseca maja, jula i oktobra, odnosno 13. dan u svim ostalim mesecima. Zbog istorijske priče o atentatu na Julija Cezara najpoznatije su martovske ide.

Vi ste ovde: Home Društvo