Društvo
Marko Aurelije - Ko ne zna šta je svet, ne zna gde živi
Posledica moralnog savršenstva jeste ako svaki dan tako proživiš bez uzbuđenja, klonulosti, licemerja, kao da ti je poslednji.
Promisli, kao što ne priliči čuditi se što smokva rađa smokve, isto tako ni što svemir rađa ono od čega je trudan. Ružno bi bilo kad bi lekar ili krmanoš preneraženo ustanovili da bolesnik ima temperaturu, ili da se podigao suprotni vetar.
Hesperide - čuvarke vrta sa zlatnim jabukama
U grčkoj mitologiji Hesperide, čije ime znači kćeri večernje zvezde, su bile nimfe koje su uz pomoć zmaja Ladona sa hiljadu glava čuvale drvo sa zlatnim jabukama koje je boginja zemlje Geja poklonila vrhovnom bogu Zevsu i boginji braka Heri kao venčani dar. Verovalo se da zlatne jabuke daju besmrtnost onome ko ih jede. Vrt sa zlatnim jabukama bio je na planini Atlas ili kraj Tritonskog jezera. Blizu vrta bilo je mesto gde je titan Atlas držao nebesa na svojim ramenima.
Kris Rodli - O filmu Plavi somot Dejvida Linča
Lično i profesionalno iskupljenje retko se ispoljava na tako jasan i trijumfalan način kao u slučaju Linčovog filma Plavi somot. Mejnstrim/komercijalna faza filmova Čovek slon i Dina, koja je prerano slomila neka od čudnih obećanja Glave za brisanje, očigledno je bila završena. Po mnogima, Plavi somot je najpotpuniji i najuspešniji film koji je Linč do sada napravio: savršena sinteza njegove lične, vrlo specifične estetike i tematske opsesije, i tradicionalnijih zahteva narativnog filma. Šokantan i uzbudljiv, Plavi somot je drugo nezaboravno filmsko iskustvo koje nam je Linč priredio, a koje zauzima istaknuto mesto u pejzažu američkog filma 1980-tih.
Vladeta Jerotić - O mogućoj vezi između psiholoških činilaca i razvoja nekog malignog procesa u organizmu
Kada se govori o mogućoj vezi između psiholoških činilaca i razvoja nekog malignog procesa u organizmu, često se spominje stres (engleska reč, koja znači: udar, sila, pritisak, naprezanje). Pod stresom se, u širem smislu podrazumeva emocionalni i biološki odgovor organizma na realni nadražaj od koga pojedincu preti opasnost. Ovo može bitit iznenadni neprijatni događaj, ali češće i značajnije, to su hronični, ponavljajući psihički udari u okviru brojnih konfliktnih situacija, a posebno kod onih osoba kod kojih postoji disharmonija između želja, potreba i mogućnosti.
Nikolaj Berđajev - Svaki altruizam je u suštini maskirani utilitarizam, on je religija ljudske dobrobiti
Nije samo utilitarizam nego je i altruizam teorija buržoasko-demokratskog morala, prosečno-kolektivnog morala blagostanja, morala kvantiteta. Buržoaski XIX vek je izmislio altruizam i njime je hteo da zameni hrišćansku ljubav. O altruizmu se govori kada se ohladi i zamre ljubav. Ljubav je stvaranje novog odnosa, odnosa u Duhu. Ljubav organski spaja, kvalitativno ispunjava. Ljubav je izlazak iz "ovoga sveta", iz tegobe, okovanosti i razjedinjenosti sveta, i ona je ulazak u drugi svet, svet slobode i sjedinjenja.
Darma čoveka predstavlja njegovo istinsko mesto u kosmičkom procesu
Koncept Darme, grubo preveden kao pravednost je jedan od najizazovnijih u indijskoj religiji i filozofiji. Čini se da preseca toliko konceptualnih razlika - pravnih, društvenih, moralnih, religijskih - da onima koji pridaju značaj ovim podelama može da deluje zbunjujuće. A ipak, postoji nešto fascinantno u pogledu pojma Darme čija upotreba traje više milenijuma, što ukazuje na uporan napor suočavanja sa činjenicama i smislom, institucijama i idealima.
Karma kao ponovno vraćanje čoveka na put Darme
Karma je osnovni pojam u indijskoj religiji i filozofiji, univerzalni kauzalni zakon kojim dobra ili loša dela određuju buduće načine postojanja pojedinca. Život čoveka je posledica njegovog prošlog života i uzrok sledećeg. Kakav će biti sledeći život zavisi od toga kako čovek živi, šta misli i oseća u trenutnom životu jer prema "tragovima" koje je ostavio, zakon karme će kreirati buduće situacije.
Mos maiorum - običaji predaka
Latinski izraz mos maiorum koji se prevodi kao običaji predaka odnosi se na nepisani kodeks iz kojeg su stari Rimljani izvodili svoje društvene, moralne i vrednosne norme. On je bio koncept rimskog tradicionalizma i dopuna pismenog zakona. Prenošanje ovog kodeksa s generacije na generaciju bila je dužnost glave porodice (pater familias).
Marko Aurelije - Život je borba i putovanje stranca; posmrtna slava je zaborav
Dužina ljudskog života samo je tačka u vremenu, njegovo postojanje je u neprestanom toku, čula su mutna, sklop čitavog tela podleže raspadanju i truleži, duša je čigra, sudbina je zagonetka, naš glas sumnjiv. Jednom rečju, sve što sačinjava telo, reka je, a što je u vezi sa dušom, san i dim. Život je borba i putovanje stranca; posmrtna slava je zaborav. Pa šta nas, onda, može da vodi?
Džordž Orvel - Živiš sam nedeljama jer nemaš para i nemaš prijatelja
- Ne. A i ovaj razgovor koji vodimo. Samo pričamo uzalud. Sve je određeno onim što imaš u džepu. Mogu ići gore-dole po Londonu govoreći da je grad mrtav, da nam civilizacija odumire i da će početi rat, i Bog zna šta; ali to samo znači da radim za dve funte nedeljno, a želeo bih da ih bude pet.