Phalaenopsis orhideje - orhideje noćni leptiri
Phalaenopsis orhideje, poznate i po nazivima orhideje noćni leptiri i moljac orhideje zbog oblika cveta, su jedne od najlepših, ali i prvih orhideja opisanih na Dalekom istoku. Njeni hibridi su danas veoma popularne sobne biljke, zbog neobičnih cvetova raznovrsnih boja, koji ostaju sveži i po nekoliko meseci.
Jaroslav Rudiš - Krojcberg
Jedinstveni tursko-levičarsko-umetničko-građanski biotop. Još samo pre trinaest godina bio je to kraj Zapadnog Berlina gde niko nije hteo da živi. Jedno od najautentičnijih mesta u Berlinu, u kome se živi uglavnom noću.
Meri Kasat - Žena sa bisernom ogrlicom u loži
Slika Žena sa bisernom ogrlicom u loži je jedna od nekoliko pozorišnih scena koje je Meri Kasat naslikala krajem 1870-ih godina. Ova slika je veoma tipična za impresionističko slikarstvo, a sa rasvetom i toplim bojama budi osećaj romantizma. Izlagana je 1879. godine na Četrvtoj izložbi impresionista u Parizu. Danas se slika nalazi u Muzeju umetnosti u Filadelfiji.
Nega ginure
Sobna biljka ginura, koja se gaji kao puzavica ili kao žbun je zanimljiva zbog ljubičasto-zelenog lišća, upotpunjenog pahuljastim dlačicama. Nazivaju je i ljubičasta strast, ljubičasta plišana biljka ili plišana lozica zbog ovih listova. Neobičan kontrast boja na listovima se održava zahvaljujući sunčevoj svetlosti.
Sigmund Frojd - Sanjanje je jedna vrsta sećanja
Međutim, ne mislim da je nužno da ovi prizori, zato što se ne javljaju kao sećanja, moraju biti fantazije. Meni se čini da potpuno isti značaj kao i sećanje ima to što njih - kao u našem slučaju - zamenjuju snovi, čija analiza redovno vodi natrag do istog prizora i koji neumornim preuređivanjem reprodukuju svaki deo njenog sadržaja. Sanjanje je isto tako jedna vrsta sećanja, mada pod uslovima koji važe za noć i za formiranje sna. Upravo ovim ponavljanjem kroz snove objašnjavam činjenicu da je pacijent malo po malo došao do sigurnog uverenja u realnost ovih praprizora, jednog uverenja koje ni malo nije zaostajalo za onim koje se zasniva na sećanju.
U poznu jesen
Novim senzibilitetom i doživljajem sveta Vojislav Ilić je tematski i metrički inovirao stih i uticao na dalji razvoj srpske poezije. Nova lirska osećajnost i svest o izuzetnom značaju forme, vidi se i u njegovoj poznatoj deskriptivnoj pesmi U poznu jesen. U pejzažni motiv pozne jeseni pesnik prenosi svoja sumorna i setna osećanja.