Stefan Tanasijević
Salvador Dali - San
Na jednoj od svojih najpoznatijih ekspresionističkih slika San, Salvador Dali se vraća klasičnom nadrealističkom motivu koji je verovatno inspirisan njegovim uključivanjem na izložbu nadrealnih "predmeta" u galeriji Šarl Raton u Parizu, na kojoj je javnost pozvana da "dodirne svoje snove". Ova slika se bavi frojdovskom temom sveta snova koja je fascinirala nadrealiste koji su verovali da se sloboda podsvesti u snu može iskoristiti, a zatim kreativno realizovati u njihovoj umetnosti. Slika se danas nalazi u privatnoj kolekciji, i i dalje izaziva mnogo kontroverzi, kao i 1937. godine, kada ju je Salvador Dali naslikao.
Vladislav Petković Dis - Nirvana
Noćas su me pohodili mrtvi.
Nova groblja i vekovi stari;
Prilazili k meni kao žrtvi,
Kao boji prolaznosti stvari.
Francisko Goja - San razuma stvara čudovišta
Od 1793. godine pa nadalje, Francisko Goja u svojim radovima prikazuje vizije i košmare koje je video u svojoj glavi. Ciklus gravira Los Caprichos (Kaprici) od 80 listova, objavljen prvi put 1799. godine usmeren je protiv sveta zla, nasilja, mračnjaštva, neznanja, gluposti aristokratije, licemerja i pohlepe sveštenstva, praznoverja i fanatizma masa. Najpoznatija gravira iz ovog ciklusa je broj 43 San razuma stvara čudovišta, kreirana između 1797. i 1799. godine. Danas se kopije ove gravire nalaze u muzejima širom sveta.
Noćna mora - uznemirujući san
Noćne more su živo realistični, uznemirujući snovi u kojima čovek doživljava stravične događaje uz osećaj straha, a ponekad i teskobe, žalosti ili očaja. One se najčešće javljaju sa fazom naglih pokreta očiju (REM), kada se najviše sanja. Zato što periodi REM spavanja postaju sve duži kako odmiče noć, noćne more se doživljavaju najčešće u ranim jutarnjim satima. Pretpostavlja se da je narodna predstava o mori veoma stara, zato što se nalazi kod svih slovenskih, ali i mnogih drugih naroda.
Hajnrih Fisli - Noćna mora
Mnogi radovi engleskog slikara i crtača švajcarskog porekla Hajnriha Fislija, poput slike Noćna mora iz 1781. godine, bave se natprirodnim temama. Kada je prikazana 1782. godine na izložbi Kraljevske akademije u Londonu, slika Noćna mora je šokirala i uplašila posetioce. Međutim, ona je postala i jedna od najpoznatijih i najčešće kopiranih slika u istoriji umetnosti. Fisli je uradio najmanje tri druge verzije, a bilo je i više grafičkih i karikaturalnih verzija. Njena kopija je visila u stanu Sigmunda Frojda u Beču dvadesetih godina XX veka. Danas se ova slika nalazi u Institutu umetnosti u Detroitu.
Sigmund Frojd - Pismo Vilhelmu Flisu, uticajnom prijatelju i ličnom lekaru
"Najdraži prijatelju, tvoja pohvala je nektar i ambrozija za mene zato što odlično znam kako ti je teško da mi je uputiš - ne, da budem precizniji, koliko iskreno misliš kada mi je upućuješ. Od tada sam malo šta uradio, zaokupljen uzdržavanjem; druga skica neuroze straha koju sam, međutim, dao Brojeru. Gospođica Elizabet fon N. se u međuvremenu verila.
Crvena detelina - crvena gunjica
Vrsta deteline Trifolium pratense, u narodu poznata po nazivima crvena detelina, crvena gunjica, trogotka ili kravljača raste po livadama i pašnjacima. Kao lekovita biljka se obično koristi za lečenje respiratornih problema, kožnih poremećaja, zapaljenskih stanja poput artritisa i zdravstvenih problema žena. Takođe, se često koristi kao zeleno đubrivo na nestrukturnim i siromašnim zemljištima.
Afrička muškatla - južnoafrička muškatla
Lekovita biljka Pelargonium sidoides, poznata po imenima povezanim sa njenim prirodnim staništem afrička muškatla i južnoafrička muškatla, koristi se u tradicionalnoj medicini južne Afrike, ali i u Evropi. Od ekstrakta ove biljke danas se prave preparati kojima se ublažavaju simptomi bronhitisa i drugih disajnih problema, a koristi se i za podizanje imuniteta.
Imodžen Kaningem - Cvet magnolije
Jedna od prvih profesionalnih fotografkinja u Americi, Imodžen Kaningem je bila poznata po fotografijama biljaka, aktova i industrijskih pejzaža. Sredinom 1920-ih godina većinu vremena je provodila kod kuće čuvajući svoje troje male dece. Zadivili su je cvetovi u njenom kalifornijskom vrtu i počela je da fotografiše ovo cveće iz izuzetne blizine. Fotografija Cvet magnolije koju je snimila oko 1925. godine, jedna je od njenih najpoznatijih fotografija iz ovog perioda. Danas se ova fotografija nalazi u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku.
Vojislav Ilić - Zimska idila
Zima je pokrila snegom doline i polja ravna
I tavne, visoke gore. Vijori snežnoga praha
Po pustom viju se polju, i cela priroda ćuti,
I listak poslednji vene od zimskog studenog daha.