Franc Kafka - Osnovna misao pri pokušaju obe ženidbe bila je sasvim konkretna: osnovati domaćinstvo, postati samostalan
U pogledu mog pokušaja ženidbe mogao si mi odgovoriti na neka pitanja. To si i učinio: Ti nisi mogao imati mnogo poštovanja prema mojoj odluci kada sam dva puta raskidao veridbu sa F. i dva puta se ponovo mirio, kada sam Tebe i majku dva puta uzaludno odvlačio u Berlin zbog veridbe i tako dalje. Sve je to tačno, ali kako je došlo do toga?
Brak kao univerzalna zajednica
Iako se bračne ceremonije, pravila i uloge mogu razlikovati od jednog društva do drugog, brak se smatra univerzalnim, jer je kao društvena institucija prisutan u svim kulturama i ima različite implikacije. Najstariji istorijski zapisi ističu da se brak smatrao delom običaja i tradicije, a da je odatle evoluirao u savremene oblike regulisane pravom i zakonom.
"Opšte je poznata činjenica da je bogatom neoženjenom čoveku žena neophodna"
"Opšte je poznata činjenica da je bogatom neoženjenom čoveku žena neophodna" je prva rečenica iz romana Gordost i predrasuda Džejn Ostin, koji je objavljen krajem januara 1813. godine. Magija čitanja ovog romana počinje ovom rečenicom, koja je jedna od najpoznatijih u književnosti i najcitiranijih u engleskoj književnosti. Ova rečenica takođe nudi minijaturnu skicu zapleta, koja se odnosi na priču o pet sestara Benet u potrazi za "samcima koji poseduju bogatstvo ".
Bertrand Rasel - Brak i moral
U svom delu Brak i moral, objavljenom 1929. godine, engleski filozof i matematičar Bertrand Rasel dovodi u pitanje viktorijanske pojmove morala, pre svega u vezi braka. Opšti princip po kojem se po njemu novi moral razlikuje od tradicionalnog morala puritanizma je da mi verujemo da nagon treba da bude obučen pre nego osujećen.
Vilijam Fokner - Greh ili brak
Hajtauer opet sedi kao istočnjački idol između svojih ruku paralelno položenih na naslon stolice. - Idite, Bajrone. Idite. Sada. Odmah. Napustite zauvek ovo mesto, ovo strašno, strašno mesto. Ja vam čitam misli. Reći ćete mi da ste tek sada upoznali šta je ljubav; a ja ću vama reći da ste tek sad saznali šta je nada. To je sve; nada. Predmet nije važan, ni za nadu, pa čak ni za vas. To može imati samo jedan cilj, put kojim ste vi krenuli: greh ili brak.
Anton Pavlovič Čehov - Čovek je sam tvorac svoje sreće
- U naše doba čak je skoro čudno videti srećnog čoveka - veli jedan putnik. - Pre ćeš videti belog slona.
- Da, a ko je tome kriv? - veli Ivan Aleksejevič protežući svoje duge noge s vrlo šiljastim. - Ako vi niste srećni, sami ste krivi! Da, a što vi mislite? Čovek je sam tvorac svoje sreće. Ako hoćete i vi ćete biti srećni, ali vi nećete. Vi se uporno klonite sreće!
Benito Peres Galdos - Želim da budem neko na ovom svetu
A i kad bih znala da ću tamo ući, nemojte mi pričati o smrti; neka meni mog malog smrtnog života, i zemlje na kojoj sam patila i uživala, gde je i moj vragolasti gos'n Huan. Neću ni krilca ni krila, ni da se družim s dosadnim anđelima što sviraju u harfu. Nek me se manu i harfe i harmonike, i nebeski sjaj. Samo nek mi daju moj smrtni život, i zdravlje i ljubav, i sve što želim.
Edvard Vestermark - Poligamija
Poligamija, ili kako bi se to našim jezikom reklo, mnogoženstvo ili višeženstvo postoji kod mnogih naroda. Negde je od starine, pa je vremenom iščezla, negde je nije bilo, pa je odskora uvedena. Negde je samo privilegija vladalaca, šefova i bogatih ljudi, negde je opšta. Negde je po pravilu, negde po izuzetku. Negde je raširena u većoj, negde u manjoj meri. Negde je dopuštena, ali se malo izvodi u praksi, negde je po pravilu monogamija (jednoženstvo) samo što mlađa braća nasleđuju i žene starije braće, te ako kome umre desetoro starije braće, on nasleđuje deset njihovih žena.