Stefan Tanasijević
David Albahari - Lubenice
Moj brat je stajao na ivici trotoara, spremajući se da zaustavi taksi, kad ga je potpuno nepoznata žena gurnula na ulicu. Moj brat se zateturao i izleteo pred kombi koji je vozio lubenice na obližnju pijacu. Vozač kombija je pokušao da ga izbegne i naglo je okrenuo volan, zbog čega je udario u vozilo u susednoj traci i sasvim slabo, gotovo blago naleteo desnom stranom na mog brata.
Šarl Furije - Psihološki socijalizam
Francuski ekonomista Šarl Furije, socijalista-utopista u svojim delima, među kojima su najznačajnija Novi industrijski i društveni svet, Teorija četiri pokreta, i Rasprava o opštem jedinstvu, oštro kritikuje građansko društvo. On ironično ukazuje da u građanskom društvu, umesto slobode i ravnopravnosti, postoji socijalno porobljavanje i da u bedi živi ogromna većina ljudi. Društvo se sukobljava sa prirodnim potrebama ljudi, a napetost koja se stvara u tom sukobu je odgovorna za ljudsku bedu, smatra Furije. Zato bi samo reorganizacija društva, koja bi omogućila ispunjavanje ljudskih potreba za radošću i zadovoljstvom, okončala ovu bedu.
Obična prepelica - ptica žitnih polja
Obična prepelica (Coturnix coturnix) je najmanja ptica iz reda koka. Najčešće živi u plodnim ravnicama koje obiluju žitaricama i ravnicama sa livadama. Više hoda nego što leti i skriva se u zelenilu, tako da se retko može videti, ali njen krik može da se čuje na udaljenosti od oko pola kilometra.
Isidora Sekulić - Vojvodina
Vojvodina ima neku lenu i zagledanu kontemplaciju, neko nemarno rasuđivanje o svojim, manje ili više zlim, nacionalnim i društvenim prilikama, i neko uobičajeno propuštanje i zakašnjavanje. Vojvodina je troma, učmala, retko se vetri, i malo je osetljiva za one akutne bolesti koje su revizija svakog organizma. A svoje kronično zlo snosi, ne znajući koliko je, i uzimajući ga sa šaljive strane. Jer Vojvodina još ima snage, humora i otpora.
Oproštajna pesma
Poslednja objavljena pesma Milana Rakića, Oproštajna pesma štampana je u Srpskom književnom glasniku 1929. godine i zatvara njegovu kanonsku knjigu poezije. Ova pesma je obeležena stilizovanim i poetičkim motivima, kao što su Pegaz, Gospa i asocijacijom na Don Kihota Miguela de Servantesa. U njoj Milan Rakić sa blagom ironijom, naglašava svirepu osobinu ljudske duše: zaborav.
Borislav Pekić - Gvozdeni putevi naših nepoverenja
U godinama srpske borbe za nezavisnost, našeg laganog razvenčavanja s turskom Imperijom i rvanja velikih sila o Balkan, niko nije mogao biti prosto Srbin, pogotovo samo čovek. Morao je uvek i nekome pripadati, nečiji biti, za nekoga raditi. Srbin je tada bio austrijski, ruski, turski čovek, ili je bio mrtav. Stranke su bile proruske ili proaustrijske.
Žan Fransoa Mile - Angelus
Angelus ili Večernja molitva, iz 1859. godine je jedna od najpoznatijih slika francuskog slikara Žana Fransoa Milea. Naziv Angelus slika je dobila po katoličkoj molitvi, koja se izgovara tri puta na dan: ujutro, u podne i u vreme zalaska sunca. Na slici Mile prikazuje ideju siromaštva i patnje koja je ispunjavala živote zakupaca zemlje i seljaka početkom XIX veka u Francuskoj. Danas se slika nalazi u muzeju Orsej u Parizu.
Sansevieria cylindrica - nega
Sansevieria cylindrica, poznata i po nazivima cilindrična sablja, cilindrična zmija biljka i afričko koplje je vrsta sanseverije koja se često gaji kao sobna biljka, jer je laka za negu i veoma otporna. Zato je i dobar izbor za one koji nemaju dovoljno vremena za gajenje sobnih biljaka.
Edvard Vestermark - Poligamija
Poligamija, ili kako bi se to našim jezikom reklo, mnogoženstvo ili višeženstvo postoji kod mnogih naroda. Negde je od starine, pa je vremenom iščezla, negde je nije bilo, pa je odskora uvedena. Negde je samo privilegija vladalaca, šefova i bogatih ljudi, negde je opšta. Negde je po pravilu, negde po izuzetku. Negde je raširena u većoj, negde u manjoj meri. Negde je dopuštena, ali se malo izvodi u praksi, negde je po pravilu monogamija (jednoženstvo) samo što mlađa braća nasleđuju i žene starije braće, te ako kome umre desetoro starije braće, on nasleđuje deset njihovih žena.
Kamil Koro - Žena čita u pejzažu
Kamil Koro je bio jedan od najboljih neoklasičnih slikara pejzaža u Francuskoj. U svojim poznijim godinama, naslikao je dosta slika koje prikazuju samoću žena dok čitaju, ali slika Žena čita u pejzažu iz 1869. godine je bila jedina, koja je bila izlagana tokom njegovog života. Danas se ova slika nalazi u muzeju umetnosti Metropoliten u Njujorku.