Stefan Tanasijević
Aleksa Čelebonović - Skulpture Lepenskog vira
Kamene skulpture nađene u Đerdapu, u lokalitetu Lepenski vir, od višestrukog su značaja za proučavanje razvitka ljudske misli.
Skulpture Lepenskog vira navode nas da, u žudnji za saznanjem o tome ko smo i odakle potičemo, idemo od posledica ka njihovim uzrocima, kao uz reku, odnosno od objekta koji su pred nama ka mislima onih koji su ih stvarali.
Oda
Oda je svečana lirska pesma u kojoj se iskazuju uzvišena, snažna osećanja prema nekom opštem idealu u prirodi, čovečanstvu, ljudskom društvu uopšte, kao i prema predstavnicima i nosiocima takvih ideala. Veruje se da je nastala iz horskih pesama. Naziv je dobila od grčke reči eoide, što znači pesma.
Jovan Cvijić - Boje vode Ohridskog jezera
Boja vode je u pribrežnim, plićim partijama otvoreno-zelena; to je nefritsko zelenilo, osobito prijatno kad je dno pokriveno bilo vlaknastim bilo gubastim i debelim algama. Od obalskih plićih partija prema većim dubinama voda postaje sve više plava; vedrih i lepih dana voda Ohridskog jezera ima toplo plavetnilo, koje je prijatnije od nebeskog plavetnila; to je otvoreno, prozračno i providno plavetnilo, ali ipak zagasitije od nebeskog; prijatnije je i od običnog morskog plavetnila, koje je još zatvorenije. Ovaj normalan raspored boja u Ohridskom jezeru često se menja.
Kletva u srpskim narodnim umotvorinama
U srpskim narodnim umotvorinama razvijeno je mnoštvo magijskih elemenata. Tako i sve poglede o svetu i životu prožima verovanje u uticaj viših sila koje su nedokučive ljudskom umu. Ti uticaji se obično opisuju kao celishodni i pravični, ali su zbog toga ponekad i veoma svirepi. Stanovište o svetu i životu koje proizilazi iz srpskih narodnih umotvorina ima i svoje filozofsko značenje.
Nega srećnog bambusa
Srećni bambus ili kako se ponekad naziva Lucky Bamboo je sve popularnija sobna biljka. Svojim oblikom i zelenilom ulepšava, unosi harmoniju i toplinu u prostor. Veoma je otporan i može da napreduje u različitim uslovima. Ne zahteva gotovo nikakvu negu, pa je veoma pogodna sobna biljka za početnike.
Radoje Domanović - Narod ovoga kraja pliva u veselju i radosti zbog dolaska Vašeg na upravu zemaljsku
Sutradan čujem da je kabinet pao. Na sve strane, po ulicama i mehanama i privatnim stanovima, razleže se vesela pesma. Već sa sviju strana Stradije počinju dolaziti deputacije da u ime naroda pozdrave novu vladu. Mnogi listovi prepunjeni depešama i izjavama odanih građana. Sve su te izjave i čestitke nalik jedna na drugu, gotovo reći razlika je samo u imenima i potpisima. Evo jedne:
Mali Radojica
U narodnim epskim pesmama hajdučkog ciklusa opevani su hrabri hajduci. Neki od njih su bili istorijske ličnosti, a neki su književni likovi oblikovani prema istorijskim ličnostima. Jedna od najpoznatijih narodnih epskih pesama koja prikazuje hajdučko držanje na mukama je Mali Radojica. O Radojici, junaku ove pesme istorija ništa ne govori.
Nega peperomije
Peperomija ili biberovac je poznata sobna biljka neobičnih listova. Dokazano je i da peperomija pomaže kod štetnog zračenja. Televizori, kompjuteri, mobilni telefoni, mikrotalasne pećnice i drugi kućni aparati samo su neki od izvora zračenja u domu. Nije laka za gajenje, ali uz malo nege i malo znanja može da postane zanimljiv ukras u domu.
Ksenija Atanasijević - O poeziji Sime Pandurovića
Očevidno je da u Pandurovićevoj poeziji nema jednotonosti motiva i ujednačenosti ekspresije, i ako, razume se, njene bitne linije mogu jasno da se povuku. Naime uspelost njegovih stihova ne leži u izražavanju prelaza između dva osećanja, prelaza koji su obično neodređeni i rasplinuti. Skala pesnikovih emocija, - to smo već videli, - dovoljno je obimna; uz to, njeni tonovi su čisto rezonantni, jer Pandurović suvereno ume da da izraza i najskrivenijim, i najmorbidnijim, i najsmelijim svojim težnjama, jer on nikad ne luta kad daje sebe. Zbog svega ovoga jedan sintetičan pogled na njegovu poeziju potpuno je omogućen.
Parkinsonov zakon
Britanski istoričar Siril Nortkot Parkinson objavio je 1958. godine svoje poznato delo Parkinsonov zakon, kao rezultat istraživanja administracije i sa njom povezane birokratije. Na osnovu proučavanja kancelarijskog poslovanja i odnosa u administraciji utvrdio je logiku i pravilnost rada administracije i broja činovnika u njoj i formulisao univerzalne principe funkcionisanja birokratije.