Stefan Tanasijević
Karađoz
Lik Karađoza iz romana Prokleta avlija Ive Andrića je neobičan i ne može da se sagleda u jednostavnom etičkom okviru - dobar loš. Latifaga, zvani Karađoz je upravnik carigradske tamnice koju oličava ne samo svojom funkcijom, već i svojim izgledom, ponašanjem i svojim osobinama.
Nika sa Samotrake
Statua Nike sa grčkog ostrva Samotrake, nepoznatog autora je značajno delo iz helenističkog perioda. Podignuta je oko 200-190. godine pre nove ere u slavu zajedničke pomorske pobede Pergama, Rimljana i Rodosa nad sirijskim vladarom Antiohom III. Smatra se za najveće remek-delo helenističke skulpture. Danas se nalazi u muzeju Luvr u Parizu.
Fjodor Krivin - Sunce i Suncokret
Sićušno Seme podskakivalo je na vetru i vikalo visokome Suncu:
- Čujte, čujte! Možete li za trenutak da se spustite na zemlju? Treba da se posavetujem sa vama o nečem važnom!
Marsel Dišan - Akt silazi niz stepenice
Slika Akt silazi niz stepenice Marsela Dišana naslikana 1912. godine pokazuje elemente fragmentacije i sinteze kubizma, kao i dinamike i kretanja futurizma. Tajanstvenost slike svrstava Dišana, nasuprot kubistima i figuristima, u imaginativnu i fantastičnu sferu umetnosti. Slika se danas nalazi u Muzeju umetnosti u Filadelfiji.
Fransoa Noel Babef
Fransoa Noel Babef je preteča učenja o klasnoj borbi, koja u određenoj fazi i uslovima uzima razmere revolucije, kao i učenja o izgradnji nove vlasti koja ima mnoge karakteristike diktature proletarijata. Tokom Francuske buržoaske revolucije, 1796. godine organizovao je "Zaveru za jednakost", pokret koji je zahtevao socijalizaciju sve imovine, ali je bio izdat i pogubljen 1797. godine.
Ivan Foht - Ukus i stavovi prema umjetnosti
Istina, mnogi od takvih ljubitelja umjetnosti vrše jednu samokritičku podjelu. Svjesni da prava umjetnost ipak nije ono što im treba, oni razlikuju "laku" i "tešku", "zabavnu" i "ozbiljnu" umjetnost, dopuštaju da je ova druga ili, kako često kažu, "visoka umjetnost" možda jedino prava, ali odmah dodaju da im je "preteška": "Nije to za mene".
Hrizantema - zimska ruža
Hrizanteme cvetaju od poznog leta do kraja jeseni i ukrašavaju vrtove, terase, balkone. Zbog cvetanja u kasnu jesen i dobrog podnošenja hladnoće, u narodu se zove i zimska ruža. Naziv hrizantema potiče od grčke reči chrysos (zlato) i anthos (cvet), što znači zlatni cvet. Zlatnožuta boja je boja originalne hrizanteme koja je pre više hiljada godina gajena u Kini. U Evropu je stigla u XVII veku i veoma brzo se proširila, i postala popularna baštenska biljka.
Ivo Andrić - Guslar
Iz dubokog džepa svoga sivog gunja Crnogorac izvlači gusle, neugledne i malene kao podlanica, i kratko gudalo. Jedan od seljaka izlazi pred pojatu i čuva stražu, da ne naiđe ko od Turaka. Svi gledaju u Crnogorca kao da ga sad prvi put vide i u gusle koje iščezavaju u njegovim velikim šakama.
Mark Šagal - Zeleni violinista
Jedan od omiljenijih likova na slikama Marka Šagala je lik muzičara. Na njegovoj poznatoj slici Zeleni violinista iz 1924. godine lik violiniste je u prvom planu. Slika metaforično prikazuje promenljivost sveta u kojem živimo. Danas se slika nalazi u muzeju Gugenhajm u Njujorku.
Identifikacija u masovnoj kulturi i u svakodnevnom životu
Problem identifikacije pojedinca je značajna tema u oblasti socijalne psihologije, još pre pojave masovne kulture. Takav fenomen su predstavljale, na primer želje i težnje pojedinaca da imitiraju ličnosti iz literature i da se identifikuju sa njima. Pojavom masovne kulture problem identifikacije pojedinca dobija nove dimenzije. Istraživači ukazuju na razlike između identifikacije u svakodnevnom životu i identifikacije u masovnoj kulturi.