Vojislav Ilić - Sveti Sava
Ko udara tako pozno u dubinu noćnog mira
Na kapiji zatvorenoj svetogorskog manastira?
"Već je prošlo tavno veče, i nema se ponoć hvata,
Sedi oci, kaluđeri, otvor'te mi teška vrata.
Hilandarski tipik
Kao monah, Sveti Sava je zajedno sa ocem Stefanom Nemanjom (u monaštvu Simeon) osnovao i izgradio manastir Hilandar. Oni su u kasnu jesen 1197. godine na Svetoj gori otkrili ostatke zidina starog grčkog manastira Hilandara i odlučili da ga obnove. Sredinom sledeće godine u Hilandaru je bilo osnovano srpsko bratstvo. Za potrebe ovog manastira Sveti Sava je napisao Hilandarski tipik 1200. godine, odmah posle smrti svog oca 1199. godine. Ovo je prvi tipik jednog velikog srpskog opštežića, po kome će se uglavnom upravljati i drugi srpski manastiri, sa manjim prilagođavanjem. Njegov original nije sačuvan, a rani prepis u obliku pergamentnog kodeksa, koji se danas nalazi u Hilandaru verovatno potiče iz dvadesetih godina XIII veka.
Uroš Predić - Sveti Sava blagosilja Srpčad
U izuzetno bogatom slikarskom opusu srpskog slikara realizma Uroša Predića nalaze se portreti, žanr scene, istorijske kompozicije, religiozne kompozicije. U zrelijim godinama, 1921. godine naslikao je religioznu kompoziciju iz srpske nacionalne istorije Sveti Sava blagosilja Srpčad. Ova slika se danas nalazi u Narodnom muzeju u Beogradu.
Sveti Sava
Vojislav Ilić u svojim pesmama slika prošla vremena koja opisuje uz motive prolaznosti, smrti, razaranja i propadanja. U pesmi Sveti Sava, koju je napisao 1889. godine u središtu je Sveti Sava koji tražeći svetlost beži sa očevog dvora i stiže u manastir i kroz vekove koji prolaze povezuje se sa sadašnjošću, ali i sa budućim vekovima.
Stanoje Stanojević - Sveti Sava izbranik Božji
Ne može biti sumnje, da je Sv. Sava još za života uživao neobično velik i neosporen ugled u celom narodu. Njega su voleli zbog velike dobrote, koju je svuda pokazivao, zbog silnih dobročinstava, koja je svakom prilikom činio, njega su poštovali zbog velikih zasluga za narod, crkvu i državu, njemu su se divili zbog neumornog rada, i osobito, zbog pobožnog i svetačkog života, koji je bio svetao, čist i neprikosnoven.
Narodna epska pesma Sveti Sava
Sveti Sava je bio popularan u narodu, i posvećene su mu mnoge priče, legende i pesme. Zato i jedna od najpoznatijih narodnih epskih pesama iz pretkosovskog ciklusa nosi naslov Sveti Sava, iako je njena tema vladavina njegovog oca, prvog srpskog vladara Stefana Nemanje. Braneći čast svog oca i njegova dobra dela, Sveti Sava u ovoj pesmi govori istinu velikašima na prosvetiteljski način i tako narodni pevač hvali i plemenito poreklo svog prosvetitelja.
Stanoje Stanojević - Savin duh se mogao slobodno podizati u više sfere
U zdravom telu bio je i zdrav duh. Na prvom koraku u život Sv. Sava je pokazao neobičnu duševnu snagu. On je ostavio roditeljsku kuću u 17 godini, otišao je daleko u tuđ svet i ugušio je u sebi sve radosti života, koji je tek počinjao. To je mogao učiniti samo čovek neobično jakog duha. Velika izdržljivost i istrajnost u askezi, kojoj se Sv. Sava predao u Svetoj Gori, pokazuje, da je on imao ne samo zdravo telo, nego i neobično snažan duh. Nije lako bilo izdržavati sve ono, što je Sv. Sava izdržavao, osobito prvih godina posle svoga dolaska u Svetu Goru, i živeti onako, kako je on živeo. Ali je Savin duh bio jači od telesnih prohteva i slabosti.
Sveti Sava - Žitije Svetog Simeona
Žitije Svetog Simeona, poznato književno delo Svetog Save, rođenog kao Rastko Nemanjić, najmlađeg sina velikog župana Stefana Nemanje, je prva biografija, prvo originalno književno delo u srpskoj srednjovekovnoj književnosti. Ovim delom je stvoren jedan nov književni rod u srpskoj književnosti i na njega se oslanjaju mnoga naredna žitija. Sveti Sava je žitije verovatno napisao nakon smrti svog oca Stefana Nemanje, koji se posle povlačenja sa prestola zamonašio i uzeo monaško ime Simeon.
Domentijan - Život Svetog Save
Domentijan, učeni kaluđer, ugledni član bratstva manastira Hilandara i poslednji učenik Save Nemanjića pisao je svoja književna dela za vreme vladavine kralja Uroša. Od njega su ostala dva dela: Život Svetog Save (1253) i Život Svetog Simeuna (1264).
Sveti Sava - Otac naš gospodin Stefan Nemanja
Ovaj naš sveti manastir (Studenica) kao što znate, kako je ovo mesto bilo pusto, beše lovište zverova. I, došav u lov, gospodin naš i samodržac, vladalac sve srpske zemlje, Stefan Nemanja, lovljaše ovde, i svide mu se da ovde, u ovom pustom kraju, sagradi ovaj manastir na pokoj i umnoženje čina kaluđerskog. Jer neka je znano svima nama i drugim, da Bog koji upravlja ljude na bolje, ne hoteći ljudske pogibli, postavi ovoga preblaženog, uistinu, gospodina nam i oca za samodržnoga gospodina, da vlada svom srpskom zemljom, nazvana Stefan Nemanja...