Još za Savinog života kružile su o njemu razne priče i prenosile su se mnoge legende, koje su prikazivale njegovu pobožnost, darežljivost i dosetljivost, njegovu neobičnu duhovnu snagu, u kojima se isticalo, kako je on izbranik Božji, i kako njegova reč i njegova molitva imaju silnog i presudnog uticaja na najvišem mestu, pred prestolom tvorca, gde se rešava sudbina ljudi, naroda i država.
Veliki Savin značaj i poštovanje, koje je uživao još za života ne samo u celom srpskom narodu, nego i van Srbije, pokazalo se osobito povodom njegove smrti. Što je srpski narod želeo i tražio, da se Savino telo donese u Srbiju, i što je to želeo i tražio kralj Vladislav, to je sasvim razumljivo i prirodno. Oni su hteli da imaju Sv. Savu kod sebe, ne samo iz blagodaronosti za njegove mnoge i velike zasluge za narod, državu i dinastiju, i zbog njihove duboke odanosti i ljubavi prema njemu, nego, možda još i više, zbog toga, što su bili uvereni, da je Sava njihov branilac i zastupnik, da on štiti narod, državu i dinastiju, i da će ih snalaziti neprilike i nesreće, ako on ne bude među njima, u Srbiji, nego bude ležao u tuđini.
Iz biografije Sveti Sava