Vilijam Mek Dugal - Teorija instinkta
Vilijam Mek Dugal je bio jedan od osnivača socijalne psihologije i najuspešnije je razvio teoriju instikta. Njegovo delo Uvod u socijalnu psihologiju, objavljeno je 1908. godine, gotovo dvadeset godina pre nego što je socijalna psihologija bila široko prihvaćena kao deo psihologije. U ovom delu su predstavljeni njegovi stavovi o značaju instinkta u razvoju društvenog odgovora i namernog postavljanja ciljeva. On je sproveo mnoge eksperimente koji su trebali da dokažu njegove ideje o instinktivnom ponašanju ljudi.
Mentalitet stada ili instinkt stada
Ponašanje stada se odnosi na ponašanje grupa pojedinaca koji deluju zajedno bez ikakvog planiranja ili centralizovanog pravca. Pojedinci često prate grupu i pokušavaju da budu u skladu sa mišljenjem i ponašanjem gomile, a ovo ljudsko ponašanje dovodi do upoređivanja sa ponašanjem stada životinja i naziva se mentalitet stada ili instinkt stada.
Kurt Levin - Teorija polja
Američki socijalni psiholog poreklom iz Nemačke Kurt Levin, poznat je po svojoj teoriji polja, nastaloj pod uticajem geštalt psihologije, koja ističe da je ponašanje osobe određeno totalnim psihološkim poljem u kojem se nalazi. Ova teorija predstavljena je u obliku matematičke jednačine poznate pod imenom Levinova jednačina za ponašanje, navodeći da je ponašanje funkcija osobe koja se interaktivno dešava unutar njegovog okruženja.
Mimikrija u društvenom ponašanju
Pojam mimikrija se u psihologiji koristi za označavanje ponašanja koje ima sličnu svrhu. Ovaj pojam se uglavnom odnosi na društvenu mimikriju, koja predstavlja podražavanje određenog ponašanja, koje nalažu društvene konvencije u određenim situacijama.
Ljubomir Stojić - Čovek u masi
Umesto "magnetizma mase", danas se govori o specifičnim socijalnim, ekonomskim, političkim i drugim uslovima koji su pogodni za nastanak različitih oblika masovnog ponašanja u određenim sredinama i pod određenim istorijskim okolnostima - pa tako danas niko pametan ne traži izvor uličnim demonstracijama, koje u nekim zemljama zahvataju ogromne mase građana i dobijaju izrazito destruktivni karakter, u ljudskoj potrebi za krdom.