Simbolika šume
Šuma je jedan od onih velikih simbola koji su uvek bili prisutni u mitovima, legendama, književnosti, filmovima i drugim, ako ne i svim kreativnim poduhvatima čovečanstva. U mnogim kulturama šuma je posvećena bogu ili obožavanju predaka, mesto gde se daju ponude i vrše inicijacijski rituali. Simbol šuma je povezan sa magijom koja može biti opasna, ali i mesto prilika i transformacije. Psiholozi su je tumačili kao izraz nesvesnih procesa u umu, a putovanje u šumu kao metaforično putovanje u um.
Lorens van der Post - Iz Ji đinga je Karl Gustav Jung crpio nadahnuće
Jezero je jedna od najupečatljivijih slika sveobuhvatne celosti u malom. Makrokosmičko more, mikrokosmički obujmljeno zemljom, time je učinjeno dostupnim izvorištem hrane za život i duh čoveka. Ono reflektuje i usisava u svoje dubine, pa time i u srce zemlje, sve što njegova suprotnost, nebo, oličava svojom svetlošću i visinom, postajući tako nekom vrstom posrednika između dvaju oprečnih polova i suprotstavljenih aspekata stvarnosti: mračnog, zemaljskog načela, i načela svetlog, božanskog neba, kao i svih vrednosti koje ta načela podrazumevaju.
Karl Gustav Jung - Jato ptica kao takvo ima tradicionalno proročko značenje
Istina je da je jato ptica prouzročilo neodređen strah, ali to se može uzročno objasniti. Supruga mojeg pacijenta zacijelo prethodno nije bila svjesna straha koji se može usporediti s mojim strahovanjem za nj, jer simptomi (bolovi u grlu) nisu bili te vrste da bi laik sumnjao u nešto ozbiljno. Podsvijest međutim često zna više nego svijest, i čini mi se mogućim da je ženina podsvijest već osjećala opasnost.
Karl Gustav Jung - Tumačenje značenja zmije u snovima
Karl Gustav Jung u analiziranju snova koristi simbole. Zmija je za njega složen i ambivalentan simbol i jedan od najsnažnijih arhetipova u čovekovom kolektivnom nesvesnom. Paradoksalan karakter ovog drevnog simbola proističe iz vezivanja zmije za dušu predaka, za ktonski, podzemni svet. Istovremeno zmija je za Junga najbolji mogući način izražavanja onog nepoznatog i predstavlja most podignut prema nevidljivim obalama.
Karl Gustav Jung - O reči “duh“
Reč “duh“ poseduje tako širok opseg primene da je potreban znatan napor da bi se razjasnila sva njena značenja. Duh je, kažemo, princip koji stoji nasuprot materije. Pot time podrazumevamo nematerijalnu supstancu ili oblik postojanja koji se na najvišem i najuniverzijalnijem nivou naziva “Bog“. Tu nematerijalnu supstancu takođe zamišljamo kao nosioca duševnih pojava ili čak samog života. Nasuprot ovom gledištu stoji antiteza: duh i priroda. Ovde se koncept duha ograničava na natprirodno ili antiprirodno i gubi svoju suštinsku vezu sa dušom i životom. Slično ograničenje se nalazi u Spinozinom stavu da je duh atribut Jedine Supstance. Hilozoizam ide još dalje i smatra da je duh kvalitet materije.
Deža vi - već viđeno
Deža vi ili već viđeno kako se najčešće prevodi je misteriozni osećaj da je čovek nešto već video, doživeo ili nekoga upoznao čak iako ga vidi prvi put u životu. Ovaj psihološki fenomen je obavijen tajanstvenošću i magijom i za njega ne postoji jedinstveno objašnjenje. Mnoge teorije ga opisuju kao sećanje na san, predznanje, slučajno preklapanje događaja ili čak prošlog životnog iskustva u kome se ponovo razvijaju drevna sjedinjenja.
Lorens van der Post - O Karlu Gustavu Jungu
Jung trenutno nije pričao, već je samo pažljivo slušao. To je bila jedna od njegovih najdirljivijih osobina. Večito je bio zaokupljen nekim mislima i trebalo je samo da počne da govori pa da svakom postane jasno kako mu um naprosto kipti od novih ideja. Pa ipak, uspevao je da bude jedan od najboljih i najpažljivijih slušalaca. Dok sam ih slušao, imao sam vremena da ga dobro osmotrim, pošto su on i profesor bili previše zaneti razgovorom da bi mi poklonili više od kurtoazne pažnje.
Karl Gustav Jung - Teorija o introvertnim i ekstrovertnim ličnostima
U svom poznatom delu Psihološki tipovi objavljenom 1921. godine Karl Gustav Jung daje svoju teoriju ličnosti, a na osnovu razvoja koncepta introvertnosti i ekstrovertnosti deli ljude u zavisnosti da li se fokusiraju na unutrašnji svet (introvertnost) ili spoljni svet (ekstrovertnost), na introvertni i ekstrovertni tip. Ove tipove ličnosti posebno analizira na osnovu polne pripadnosti i osnovnih psiholoških funkcija.
Karl Gustav Jung - Unutarnje čvrst čovek, koji u samog sebe ima poverenje, biće dorasliji svojim socijalnim zadacima
Za mladog, još neprilagođenog bezuspešnog čoveka od najveće je važnosti da svoje svesno Ja oblikuje koliko je to moguće aktivno, tj. da vaspita svoju volju. Ako nije genije, onda ne sme da veruje u nešto što je u njemu delatno, a što ne bi bilo identično sa njegovom voljom. On mora da se oseća kao voljno biće i sme da obezvredi sve ostalo u sebi ili da misli da je to podčinio svojoj volji, jer bez ove iluzije ne bi svakako uspeo da postigne socijalno prilagođavanje.
Elektrin kompleks
Elektrin kompleks je psihoanalitički pojam koji opisuje osećaj konkurencije devojčice sa svojom majkom zbog osećanja prema svom ocu. On je uporediv sa muškim Eidipovim kompleksom, a njegovo rešavanje vodi na kraju ka identifikaciji sa istopolnim roditeljem. Pojam Elektrin kompleks je formulisao Karl Gustav Jung prema teoriji svog učitelja Sigmunda Frojda i pojasnio u članku objavljenom 1913. godine u Godišnjaku za psihoanalitička i psihopatološka istraživanja.