Rudolf Karnap - Etika
Jedan dio filozofije, koji neki filozofi smatraju najznačajnijim, dosada uopće nije bio spomenut, naime, filozofija vrijednosti, sa svojom glavnom granom, moralnom filozofijom ili etikom. Riječ "etika" upotrebljava se u dva različita smisla. Gdjekad se stanovito empirijsko istraživanje naziva "etikom", tj. psihološka i sociološka istraživanja o radnjama ljudskih bića, naročito u pogledu podrijetla tih radnji iz osjećaja i htijenja te njihova učinka na druge ljude.
Ani Besant - O budizmu
Najvažnije učenje Bude tiče se "potčinjavanja svih Ašava", posledica čovekovog života sa objektima želje. Među njima postoji sedam takvih vrsta posledica, koje postepeno treba napuštati: (1) uvidom - uvidom u četiri Uzvišene Istine, uništavanjem obmane jastva, oklevanja i zavisnosti od spoljašnjih akcija; (2) podrvrgavanjem - pet čula i uma;
Etika Karla Marksa
Karl Marks se nije direktno bavio tradicionalnim pitanjima etike koja su okupirala Imanuela Kanta, Dejvida Hjuma, Džona Stjuarta Mila i druge filozofe njegovog doba, jer ih je smatrao irelevantnim za zadatak prevazilaženja kapitalizma. Za njega kao za većinu filozofa nije bilo važno da definiše kako ljudi treba da se ponašaju u društvu, već da razmotri kako treba da deluju da bi se stvorilo novo.
Demokritova etika
Od velikog opusa grčkog filozofa Demokrita, poznatog zbog svog mesta rođenja kao Demokrit Abderanin, a zbog vesele naravi i kao nasmejani filozof, sačuvano je oko trista fragmenata objavljenih pod nazivom Demokritovi fragmenti čiji se najveći broj odnosi na etiku. Demokritova etika se temelji u njegovoj teoriji saznanja i proizišla je iz načina života koji teži "umerenosti u uživanju i harmonizaciji života", kao i "duševnim dobrima i kreposnim delima". U njoj Demokrit postavlja visoke standarde ličnog integriteta i društvene odgovornosti, bez pozivanja na natprirodne sankcije.
Rože-Pol Droa - Nijedan mislilac nije tako oštro kritikovao etiku kao Fridrih Niče
Etika postoji vekovima i, iako su se njeni stilovi menjali, ona ne prestaje da postoji. U XIX i XX veku smo mislili da izumire, da je više nema. Ne samo zbog događaja koji su obeležili političku istoriju već i zbog radikalnih kritika koje su bile usmerene ka njoj. Niče je najviše od svih zašao u kulise morala i njegovih vrednosti. Dospevši do ponora u kojima se stvaraju ideali, otkrio je gde se to spravljaju razna lukavstva i neprijatni trikovi.
O milosrđu ili samilosti
Milosrđe ili samilost se često određuje kao dobrovoljna, svojevoljna pomoć nekome, ko se našao u teškoj i nezavidnoj situaciji. Onaj kome je iskazano milosrđe, ne duguje ništa, osim eventualno zahvalnosti. Sa stanovišta filozofije, pojam milosrđe je neka vrsta potpojma altruizam, koji predstavlja suprotnost egoizmu.
Džeremi Bentam - Moralna aritmetika
Britanski filozof Džeremi Bentam, osnivač modernog utilitarizma, smatra da etika treba da se zasnuje kao nauka i da se moralne dileme i problemi rešavaju kao što se rešavaju naučni problemi. Njegova moralna aritmetika koja je zamišljena kao pouzdana metoda kvantitativnog određivanja i upoređivanja zadovoljstava to treba da omogući.
Pesimistička etika Artura Šopenhauera
Etika Artura Šopenhauera se zasniva na njegovom stanovištu o prirodi sveta koje izlaže u svom delu Svet kao volja i predstava. Pošto je za njega svet objektivacija volje predstavlja zlo, jer volja znači volju za održanjem, širenjem i vladanjem, i zato je svaka pojedinačna volja u sukobu sa drugim voljama, na osnovu čega dolazi do borbe. Sprečavanje i borba se doživljavaju kao uzrok bola i patnje, dok zadovoljena volja pada u dosadu i čamotinju i takođe predstavlja svojevrstan bol. Zato je i najviši imperativ Šopenhauerove etike zahtev za samoponištenje volje.
Sokrat - Vrlina je znanje
Za Sokrata je osnovni, skoro isključivi predmet filozofskog raspravljanja etika, koju karakteriše teza o odnosu između znanja i vrline. On smatra da su znanje i vrlina identični, a da bi čovek postupao ispravno mora da poseduje znanje o tome šta je ispravno, i da čini ono što je ispravno.
Pjer Abelar - Etika slobodne odluke
Francuski teolog i filozof Pjer Abelar, koji je živeo na prelazu iz XI u XII vek vraća etiku na filozofsku scenu otvaranjem problema greha. Relativno zaokruženo etičko stanovište iznosi u svom delu Etika ili Upoznaj samog sebe, koje je objavljeno pre 1140. godine. U ovom delu ispituje odnos čoveka prema grehu, Bogu, i postavlja pitanje šta čovek u moralnom smislu može da učini za sebe.