Ima li pravih putokaza za mlade
Savremeno srpsko društvo je zahvaćeno dubokom krizom, mnogobrojnim konfliktima, erozijom vrednosnog sistema. Ovaj postojeći društveni milje stvara specifične izazove i iskušenja mladoj generaciji u Srbiji.
Društvene vrednosti potrošačkog društva
Potrošnja kao etos i konzumerizam kao kulturna pozadina su istaknute karakteristike savremenog društva. Kupovina (shopping) u slobodno vreme postaje glavni kanal komunikacije, putem koga se manifestuju vrednosti, stavovi, status, životni stil. "Dominantne vrednosti" savremenog društva "organizovane su kroz postupke potrošnje i u njima i na neki način izvedene". Sa ciljem da se približi proizvodu, a udalji od sebe stvara se pojedinac čije su preovlаdаvаjuće odrednice individuаlizаm, egoizаm, usmerenost nа prolаzno i mаterijаlno.
Emil Sioran - Mi, trogloditi...
Vrednosti se ne nagomilavaju: jedan naraštaj donosi nešto novo samo na taj način što poništava ono što je bilo jedinstveno kod prethodnog pokoljenja. To još više važi kad je reč o sledu epoha: Renesansa nije uspela da “spase“ dubinu, maštovitost i divljaštvo Srednjeg Veka; Vek Prosvećenosti, sa svoje strane, preuzeo je od Renesanse samo osećanje univerzalnosti, bez patetike, koja je davala pečat fizionomiji Renesanse. Moderne varke gurnule su čoveka u vrtlog egzistencije: on je u njima izgubio svoje večne osnove, svoje “suštastvo“.
Pojam vrednosti
Vrednost je apstraktna kategorija preuzeta iz filozofije. Ona ima subjektivni karakter i po pravilu, za jednu vrednost se vezuje više srodnih stavova i širi repertoar ponašanja. Kao opštija i relativno trajna orijentacija, vrednost označava najopštije verovanje o tome šta je dobro, ispravno i poželjno. Za svakog čoveka vrednosti su životni orijentiri, ali i orijentiri ljudima u njihovim međusobnim odnosima, kao i u odnosima prema svetu i prirodi.
Pesimistička etika Artura Šopenhauera
Etika Artura Šopenhauera se zasniva na njegovom stanovištu o prirodi sveta koje izlaže u svom delu Svet kao volja i predstava. Pošto je za njega svet objektivacija volje predstavlja zlo, jer volja znači volju za održanjem, širenjem i vladanjem, i zato je svaka pojedinačna volja u sukobu sa drugim voljama, na osnovu čega dolazi do borbe. Sprečavanje i borba se doživljavaju kao uzrok bola i patnje, dok zadovoljena volja pada u dosadu i čamotinju i takođe predstavlja svojevrstan bol. Zato je i najviši imperativ Šopenhauerove etike zahtev za samoponištenje volje.
Fridrih Niče - Poreklo pojmova dobra i zla
Svoje najuticajnije delo Genealogija morala Fridrih Niče je napisao za samo petnaest dana jula 1887. godine, a objavio ga u novembru iste godine. On postavlja cilj da objasni kako se stvaraju vrednosti, što podrazumeva istoriju i analizu moralnih ideja koje su podrpte pre svega kritikom psihologije - pitanjem kako su ljudska bića mogla doći do tih moralnih načela. U nizu zapažanja beleži pojave koje su, tokom više milenijuma, stvarale čovekovo shvatanje moralnosti.