Artnit

Petak, 27 Mart 2015 12:51

Fridrih Niče - Poreklo pojmova dobra i zla Istaknut

Dizajn korica knjige Genealogija morala Dizajn korica knjige Genealogija morala

Svoje najuticajnije delo Genealogija morala Fridrih Niče je napisao za samo petnaest dana jula 1887. godine, a objavio ga u novembru iste godine. On postavlja cilj da objasni kako se stvaraju vrednosti, što podrazumeva istoriju i analizu moralnih ideja koje su podrpte pre svega kritikom psihologije - pitanjem kako su ljudska bića mogla doći do tih moralnih načela. U nizu zapažanja beleži pojave koje su, tokom više milenijuma, stvarale čovekovo shvatanje moralnosti.

U predgovoru Genealogije morala Fridrih Niče podseća da je od svih znanja za kojima težimo najteže doći do znanja o sebi. I on posebno naglašava da za večita vremena važi stav "Svako je najudaljeniji od sebe".

Niče opisuje predmoralno stanje koje je nastalo iz života u grupi ili društvu. "... Pošto su - otkako je sveta i veka - postojala ljudska krda (klanovi, zajednice, plemena, narodi, države, crkve) i pošto je vazda bilo više onih što slušaju negoli onih što zapovedaju, znači: s obzirom na činjenicu da se dosad među ljudima najviše i najduže praktikovala i odgajala poslušnost - s pravom se sme pretpostaviti da je sada potreba za poslušnošću urođena gotovo svakom čoveku kao neka vrsta formalne savesti koja zapoveda: "Ti treba da bezuslovno učiniš nešto, da bezuslovno digneš ruke od nečeg drugog", ukratko - "ti treba da..." Ta potreba teži ka zadovoljenju i ispunjenju svoje forme nekakvim sadržajem; shodno svojoj snazi, nestrpljenju i napetosti ona - nimalo probirački, već poput golema apetita poseže za stvarima i prihvata ono što joj dovikne bilo koji zapovednik: roditelji, učitelji, zakoni ili javno mnjenje."

Niče istorijski utvrđuje dvostruko poreklo pojmova dobra i zla. U suštini smatra Niče izbor je jednostavan ili sami pravimo svoje vrednosti ili (hteli - ne hteli) poštujemo tuđe vrednosti. Moral gospodara ima svoje poreklo u jakim ličnostima, a moral robova u slabim, u robovima. I jedni i drugi propisuju svoj moral, uspostavljaju svoju istinu. U istoriji je prevagnuo robovski moral, koji karakteriše pokornost, vrednost patnje, poniznost u odnosu na plemeniti moral koji karakteriše smelost, zdravlje, ponos. Povremeno se javlja želja da se robovski moral prevlada i da se ode "s one strane dobra i zla".

Asketski ideal i robovsku etiku Fridrih Niče smatra za najopasnije bolesti koje su ikad napale čovečanstvo, ali koje su u celosti naše delo. Potreba čoveka da nađe smisao u egzistenciji - makar i negativan smisao koji poriče mogućnost čovekovog usavršavanja vodi do poslednje rečenice u Genealogiji morala - Čovek će radije hteti ništavilo nego odsustvo svakog htenja.

Pročitano 6486 puta Poslednji put izmenjeno Nedelja, 19 April 2020 11:26

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo Fridrih Niče - Poreklo pojmova dobra i zla