Fridrih Niče - Zašto sam ja udes
Ja znam svoju sudbu. Jednom će se uz moje ime vezati uspomena na nešto ogromno - na jednu krizu, kakve nije bilo na zemlji, na najdublju koliziju savesti, na jednu odluku, izazvanu protiv svega, što je dotad bilo verovano, traženo, osveštano. Ja nisam čovek, ja sam dinamit. - I sa svim tim u meni nema ništa od kakva osnivača vere - vere su stvar puka, a ja moram posle dodira sa verskim ljudima da perem ruke...
Fridrih Niče - Gde su siromašni duhom?
Ah, kako mi se smuči naturanje sopstvenih misli nekom drugom! Kako se u sebi radujem svakom raspoloženju i potajnom preokretu u kom misli drugoga dolaze do izražaja nauštrb mojih vlastitih misli! Katkad, međutim, postoji još značajnija svečanost, onda kad se jednom dopusti da se svoja duhovna kuća i imanje poklanjaju, slično ispovedniku što sedi u uglu, priželjkujući da naiđe kakav ubog čovek i da mu ispriča teskobu svojih misli, kako bi mu opet ispunio ruku i srce i olakšao breme unemirenoj duši!
Fridrih Niče - Sve predrasude dolaze iz utroba
Kasnije, oko sredine života, odlučivao sam se doista uvek strožije protiv svakog “duhovitog“ pića: ja, protivnik vegetarijanstva iz iskustva, sasvim kao Rihard Vagner, koji me obratio, ne znam dosta ozbiljno da savetujem svima duhovitijim prirodama bezuslovno uzdržavanje od alkoholnih pića. Voda to čini... Ja volim više ona mesta, gde svuda ima prilike, da se crpe iz česama koje teku (Nica, Torino, Sils); jedna mala čaša trči za mnom kao pseto. In vino veritas: čini se, da sam opet i ovde nesaglasan sa čitavim svetom o pojmu “istine“: Kod mene lebdi duh iznad vode...
Fridrih Niče - Ko neće da ugine među ljudima, mora da nauči da pije iz svih čaša
Ja ne poznajem vas ljude: ta pomrčina, i uteha, često su se već širile oko mene.
Svaka varalica može me naći kraj kapije na drumu, i ja pitam: da li hoće da me prevari?
Fridrih Niče - U stvari, nije postojao čak nijedan hrišćanin
- Vraćam se nazad, pričam pravu istoriju hrišćanstva. - Već reč “hrišćanstvo“ je nesporazum - u osnovi, postojao je samo jedan hrišćanin, a taj je umro na krstu. “Jevanđelje“ je umrlo na krstu. Ono što se ovog trenutka naziva “Jevanđelje“ već je bila suprotnost onome što je on živeo: “loša vest“, Dysangelium. Netačno je do besmisla, ako se u nekom “verovanju“, primerice verovanju u iskupljenje Hristosom, vidi distinktivno obeležje Hrišćanina: jednostavno, hrišćanska praksa, život kao ono što je živelo onim koji je umro na krstu, jeste hrišćanski...
O nihilizmu
Nihilizam potiče od latinske reči nihil, što znači ništa. Kroz istoriju svog korišćenja pojam nihilizam je evoluirao i zato ga i nemački filozof Fridrih Niče određuje kao dvosmislen. Ovaj pojam je popularizovao ruski pisac Ivan Sergejevič Turgenjev, koji ga prvi put koristi u romanu Očevi i deca, objavljenom 1862. godine karakterizirajući njime životni stav i poglede svog junaka Jevegenija Vasiljeviča Bazarova.
Fridrih Niče - Aforizmi i strelice
Šta? Ti tražiš? Želeo bi da se udesetostručiš, ustostručiš? Tražiš pristalice? Traži nule!
Staviti se samo u takve položaje gde se ne sme imati prividnih vrlina, gde, nasuprot, kao akrobata na svom užetu, ili padaš ili stojiš - ili srećno prođeš...
Ljudi retko počine samo jednu nepromišljenost. U prvoj nepromišljenosti čine uvek suviše mnogo. Upravo zbog toga će počiniti još jednu, drugu - a ovog puta čine suviše malo...
Fridrih Niče - Natčovek i moral
U stavu Fridriha Ničea da je moral evropskog društva samo niz prerušavanja volje za moć i da se argumenti u prilog objektivnosti ovakvog morala ne mogu racionalno podržati ukorenjena je duboko karakterizacija natčoveka ili velikog čoveka (Übermensch). Zato on smatra da se natčovek ne može upustiti u odnose koji su posredovani pozivanjem na zajedničke standarde, vrline ili dobra. Natčovek je oslobođen od verovanja u transcendentalnu realnost i od "morala stada" i ima svoj sopstveni jedini autoritet, a njegovi odnosi sa drugima moraju da budu upražnjavanje tog autoriteta.
Fridrih Niče - "Prostitucija intelekta"
Nemački filolog, filozof i pesnik Fridrih Niče je za sobom ostavio izuzetna dela sa dalekosežnim uticajem. Njegovi politički stavovi nikada nisu organizovani u jednom delu, a njegovo shvatanje politike i političkih partija se može prikupiti parcijalno iz njegovih spisa i sažeti na osnovu njegovih aforizama.
Fridrih Niče - Poreklo pojmova dobra i zla
Svoje najuticajnije delo Genealogija morala Fridrih Niče je napisao za samo petnaest dana jula 1887. godine, a objavio ga u novembru iste godine. On postavlja cilj da objasni kako se stvaraju vrednosti, što podrazumeva istoriju i analizu moralnih ideja koje su podrpte pre svega kritikom psihologije - pitanjem kako su ljudska bića mogla doći do tih moralnih načela. U nizu zapažanja beleži pojave koje su, tokom više milenijuma, stvarale čovekovo shvatanje moralnosti.