Čovek i more
Čovek i more (L'Homme et la Mer) je pesma Šarla Bodlera objavljena 1857. godine u zbirci pesama Cveće zla (Les Fleurs du Mal), kao 14. pesma u prvom delu pod nazivom Splin i Ideal (Spleen et Idéal). Korišćenje mora kao metafore za podsvest uma nije neuobičajeno u literaturi, ali ova pesma može biti jedan od najočitijih primera.
Šarl Bodler - Bilo gde izvan sveta
Ovaj život je bolnica u kojoj svaki bolesnik želi da promeni krevet. Jedan je nervozan što se pati pored peći, a drugi misli da će mu bolje biti pored prozora.
Izgleda da mi je bolje svugde gde me nema; i ovo pitanje premeštanja je ono o kojem neprestano raspravljam sa svojom dušom.
Šarl Bodler - O Žanu Ogistu Dominiku Engru
Priličnu, a mislim i nezapaženu osobenost dara g. Engra, predstavlja njegova sklonost bavljenju ženama; on ih prikazuje onakvima kako ih vidi, jer bi se reklo da ih odviše voli kako bi poželeo da ih menja; on se posvećuje najsitnijim pojedinostima njihove lepote sa strogošću nekog hirurga; prati najblaža talasanja njihovih linija s ropskom vernošću nekog zaljubljenika.
“Salon 1846“, VIII
Estetičke zanimljivosti
Splin i Ideal
Šarl Bodler je svoje najpoznatije delo, zbirku pesama Cveće zla (Les Fleurs du mal) objavio 1857. godine. Pesme su raspoređene po podnaslovima i svaki deo govori o nekom poroku. Prvi deo se naziva Splin i Ideal (Spleen et Idéal) i slika patnju, dosadu, nezadovoljstvo, agoniju.
Neprijatelj
Pesma Neprijatelj iz zbirke pesama Cveće zla, objavljene 1857. godine je poetska meditacija Šarla Bodlera o vremenu, smrti i kreativnoj nemoći koja dolazi sa starošću. Ali, u ovoj pesmi kroz svoju čestu temu predstavlja neobičan elemenat, koji se retko može naći u njegovom pisanju: paradigmu jednog rajskog vrta koje je postalo previše osiromašeno da bi hranilo cveće nove poezije.
Himna lepoti
Zaključna pesma prvog dela zbirke Cveće zla, koju je Šarl Bodler prvi put objavio 1857. godine je pesma Himna lepoti. Ova pesma projektuje njegov filozofski stav koji odbija moralne i religiozne vrednosti. Bodler prepoznaje tradicionalne vrednosti, ali ih ne prihvata. Umesto toga, on smatra da je lepota važnija od čak najvažnijih aspekata tradicionalnih moralnih sistema. Odbacivanjem tradicionalnih vrednosti može se reći da u pesmi Himna lepoti Bodler gradi sopstvenu moralnu viziju sveta iznova.
Šarl Bodler - Tvoj korak
Tvoj hod u pregibu svetla ti odela
Liči mi na onu hladnu igru zmija,
Kad se mirno kreću pod štapom mađija
I podižu glavu iz spleta svog tela.
Šarl Bodler - Neprijatelj
Mladost mi je bila mračna nepogoda
koju samo katkad sunce bljeskom probi,
i u mojem vrtu sad je malo ploda,
kad nakon oluje osta u grdobi.
Šarl Bodler - Mačke
I strasni ljubavnici i naučnici umni
jednako vole, kada u zrelo zađu doba,
snažne i blage mačke, koje iz toplih soba
ne miču, ko ni oni, i mrze život šumni.
Veze
Francuski pesnik Šarl Bodler se smatra pretečom simbolizma, pesnikom koji je otvorio put ka modernoj književnosti. U poznatoj pesmi Veze iz zbirke Cveće zla izlaže svoj pesnički program, stvaralačku poetiku simbolizma. Ova pesma se može naći i pod naslovima Saglasja, Korespodencija. U osnovi simbolističke poetike je shvatanje da su svi predmeti, pojave i opažaji spoljnjeg sveta simboli čovekovih ideja, misli i sećanja.