Artnit

Ponedeljak, 06 Juni 2016 11:16

Dugorepa sova - uralska sova Istaknut

Dugorepa sova (Strix uralensis) ili uralska sova kako se još naziva pripada redu sova (Strigiformes), porodici pravih sova (Strigidae). Od ostalih vrsta sova razlikuje se po tome što ima veoma dug rep, pa je zbog toga dobila i ime dugorepa sova. Rasprostranjena je u severoistočnoj Evropi, na Karpatima, na Balkanu, i na velikom delu umerenog pojasa Azije do obala Tihog okeana. Živi uglavnom u četinarskim šumama, a ponekad i u starim listopadnim i mešovitim šumama.

Dugorepa sova ima okruglu glavu, nalik na šumsku sovu, ali veću. Mužjaci i ženke su slični po izgledu, veličine 50 do 60 cm, sa rasponom krila od 110 do 134 cm. Ženke su teške 720 do 1200 kg, a mužjaci su manji. Perje je meko, sivo-braon sa tamnim prugama.

Dugorepa sova je ptica stanarica, koja provodi ceo život na jednoj teritoriji koju brani od drugih sova. Dok ne postane polno zrela ide i do 150 km od mesta gde se gnezdi. Danju odmara na drveću ili u gustoj vegeraciji, a aktivna je noću.

Za gnezda dugorepe sove koriste velike duplje u drveću, polomljena stabla, gnezda drugih ptica, pećine na stenama, stare zgrade. Ženka polaže 3 do 4 ovalna bela jaja, u periodu od po 2 dana. Ptići se izležu za 4 do 5 nedelja, a gnezdo napuštaju posle 5 nedelja. Za oko 45 dana postaju spretni letači, a potpuno su samostalni za oko 4 meseca.

Dugorepa sova je veoma agresivna i hrabro brani gnezdo i ptiće od drugih. Ženke ne dozvoljavaju ni drugim sovama da priđu gnezdu. Na prisustvo ljudi u blizini gnezda, prvo upozorava hukanjem, a ponekad se i obrušava na nečije prisutvo u blizini.

Za ishranu dugorepa sova koristi glodare, krtice, male ptice, žabe i krupne insekte, a ponekad i mlade lasice, kune i druge vrste sova. Plen motri uglavnom sa osmatračnice.

Dugorepa sova je ugrožena vrsta ptice i na listi je strogo zaštićenih vrsta ptica u Srbiji.

Pročitano 3659 puta

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Urbane životinje Dugorepa sova - uralska sova