Sociološko poimanje moći
Koncept moći je centralan za svako razumevanje društva. Za sociološko shvatanje najbitnija su dva značenja moći: moć pojedinca u odnosu na društvene grupe i društvo i moć društvenih grupa u društvu. Postoji i više različitih određenja pojma moći i značajnog neslaganja oko njih. Najpoznatija određenja ovog pojma dali su Maks Veber, Karl Marks i Talkot Parsons.
Mišel Fuko - Vrste moći
Problem moći je veoma značajan za filozofsko delo Mišela Fukoa. On nudi definicije koje se direktno protive više tradicionalnim liberalnim i marksističkim teorijama moći. Po njemu moć "stiže u svako zrno pojedinaca, dodiruje njihova tela i ubacuje se u njihove postupke i stavove, njihov govor, procese učenja i svakodnevni život". Pri tome on razlikuje suverenu moć, disciplinsku moć, pastoralnu moć i moć znanja.
Piter Blau - Razmena i moć u društvenom životu
U svojoj studiji Exchange and Power in Social Life, što u prevodu sa engleskog jezika znači Razmena i moć u društvenom životu, koja je prvi put objavljena 1964. godine, američki sociolog austrijskog porekla Piter Blau doprinosi razumevanju društvene strukture analizom društvenih procesa koji regulišu odnose između pojedinaca i grupa. Osnovno pitanje koje razmatra je kako se društveni život organizuje u sve složenije strukture udruživanja među ljudima. Pri tome on naglašava da iz društvenih odnosa najčešće proizilaze osećaji zadovoljstva ili nezadovoljstva kod pojedinaca.
Teorija moći Mišela Fukoa
Francuski filozof Mišel Fuko odbacuje klasična shvatanja moći, a analizu usmerava na oblike i veze lokalnog potčinjavanja i dominacije, kao i na određeni tip i mehanizme znanja koji tome služe. Pri tome se usredsređuje i na to kako pojedinci doživljavaju i vrše moć. Pojedinci, kaže Fuko su "uvek u položaju istovremenog trpljenja i vršenja moći".