Herman Hese - Ko kome nanosi veću i težu nevolju, da li đak učitelju ili obratno?
Učitelju je milije da u svom razredu ima posla sa deset notornih magaraca negoli sa jednim genijem, i kad se bolje pogleda on je u pravu jer njegov zadatak nije da obrazuje ekstravagantne duhove, nego solidne poznavaoce latinskog i računa i da od njih stvori čestite građane.
Herman Hese - I kao što se prašuma mora prorediti, prokrčiti i silom ograničiti, tako mora i škola da slomi, da pobedi i silom ograniči prirodnog čoveka
Rektor je istinski uživao što može da usmerava dečaka u kome je razbudio i razvijao častoljublje, da posmatra njegovo rašćenje. Neka niko ne kaže da učitelji nemaju srca, da su okoreli i bezdušni sitničari!
Džon Djui - Demokratija i obrazovanje
Američki filozof, psiholog, socijalni kritičar i teoretičar obrazovanja Džon Djui započinje raspravu u modernoj teoriji obrazovanja svojim delom Demokratija i obrazovanje, koje je objavljeno 1916. godine. On smatra da se demokratija i obrazovanje međusobno podržavaju i da je obrazovni sistem temelj svakog demokratskog društva, a da istovremeno “kompletno obrazovanje dolazi samo kada postoji odgovorno učešće svakog pojedinca, u skladu sa njegovim kapacitetima, u oblikovanju ciljeva i politike društvene grupe kojoj pripada“.
Peter Handke - Zapravo su svi manje ili više sakatog jezika
Nije čudo što deca, kad izađu iz škole, ne znaju ni da govore, reče iznenada poslužitelj, zabijajući sekiru u panj i izlazeći iz kolibe: nisu u stanju da izgovore do kraja ni jednu jedinu sopstvenu rečenicu, međusobno se sporazumevaju gotovo isključivo uz pomoć pojedinačnih reči, nepitani uopšte ne otvaraju usta, a ono što su naučili samo je nabubano gradivo koje pričaju napamet; mimo toga, nesposobni su da sroče celu rečenicu. “Zapravo su svi manje ili više sakatog jezika“, reče poslužitelj.
Ginter Gras - Zamisli, naše dete je priključeno na školski kompjuter
"Pretpostavimo", kaže on, "da dobijemo dete. I pretpostavimo, ono dođe na svet zdravo. I pretpostavimo da ono raste čak i bez uobičajenih ranih oštećenja. I pretpostavimo da se mi stvarno brinemo, koliko nam to dozvoljavaju poslovne obaveze, oko našeg deteta: ali uprkos svemu ono krene naopako. Kažem ti, životna sredina, naš školski sistem, nasilje televizije, sve, apsolutno sve će iskriviti naše dete, normiraće ga. Kao što smo i mi u međuvremenu iskrivljeni i normirani.
Artur Kviler Kuč - Kod nas se siromašno dete ne može nadati, baš kao ni nekad sin atinskog roba
Koja su najveća pesnička imena u poslednjih sto godina? Kolridž, Vordsvort, Bajron, Šeli, Lendor, Kits, Tenison, Brauning, Arnold, Moris, Roseti, Svinbern - tu možemo da se zaustavimo. Svi su oni, osim Kitsa, Brauninga i Rosetija, studirali na univerzitetu, a od ove trojice je samo Kits, koji je umro rano, u cvetu mladosti, zaista bio siromašan. Te reči deluju okrutno i žalosno je što moramo da ih izgovorimo, ali je neumoljiva činjenica da nema mnogo istine u tome da književni genije duva kud hoće, i jednako među siromašnima i bogatima.
Vjenceslav Novak - Škola
"Rekao sam vam, današnja je škola jednostavan ured - nastavio je odmah jednako se zanašajući svojim predavanjem. - Profesor ima u ruci ljestvicu po kojoj ocjenjuje đaka, kao što vinar sa svojom spravom mjeri množinu alkohola u vinu. Pita se glavno: je li đak miran, uredan i da li nauči lekciju... i njegova se vrijednost ocenjuje po tim vanjskim biljezima koji varaju u više od polovice slučajeva.
Ivan Ilič - Drumovi i škole
Drumovi su ishod izopačavanja želje i potrebe za pokretljivošću u zahtev za privatnim kolima. Same škole izopačavaju prirodnu sklonost razvoju i učenju u zahtev za podukom. Potražnja fabrički proizvedene zrelosti znači kudikamo veće odricanje od samozačete aktivnosti negoli potražnja proizvedenih dobara. Škole nisu samo desno od drumova i kola; smeštene su u blizini krajnje tačke spektra ustanova, gde je mesto pravim ludnicama. Čak i prozvođači smrti ubijaju samo tela. Škola dovodi mnoge do neke vrste duhovnog samoubistva, jer prisiljava ljude na odricanje od odgovornosti za sopstveni razvoj.
Radoje Domanović - Škola
Škola mi je, moram priznati, bila mnogo gora i teža od strine. Odmah, još s bukvarom, počeše pouke kako se treba vladati:
- Dobro dete ide iz škole pravo kući, mirno, nogu pred nogu, gleda preda se, a ne zvera levo i desno. Kad dođe kući, ostavi pažljivo svoje knjižice, poljubi starije u ruku, pa sedne na svoje mesto.
Svetozar Marković - Kad sam svršio četiri razreda osnovne škole, ja sam znao samo čitati, pisati i računati
U školi je jedan dan prolazio kao i drugi: svakog dana ravan broj koji nisu znali lekciju, ravan broj nemirnih, a tako isto batina i psovki. Kad sam svršio četiri razreda, čitao sam vrlo dobro, pisao sam dosta rđavo, i s teškom mukom mogao sam razabrati pisma (po klasifikaciji ja sam bio dvanaesti, a bilo nas je svega pedeset) i znao sam četiri vida računanja; ja sam bio jedan od najboljih račundžija u školi, a ogromna većina znala je samo sabiranje i oduzimanje. To je bio rezultat četirgodišnjeg truda.