Narodne pripovetke
Vuk Stefanović Karadžić je sve srpske narodne priče, nazvao pripovetkama. Kasnije su ih naučnici podelili na bajke, legende, basne, anegdote i pripovetke (u užem smislu reči).
Mina Karadžić
Vilhemina Mina Karadžić (udata Vukomanović) rođena je 12. jula 1828. godine, u predgrađu Beča Landštrase, kao sedmo dete srpskog velikana Vuka Stefanovića Karadžića i Bečlijke Ane Kraus. Rasla je u kraju sitnih trgovaca i zanatlija, u porodici gde se često preplitala radost rađanja i žalost umiranja. Lepa i talentovana za jezike, pisanje i slikarstvo, okružena udvaračima i onima koji su je tajno voleli, kroz život je prošla sa puno tuge i samoće.
Vuk Stefanović Karadžić - O Marku Kraljeviću
Nikakoga Srbina nema koji ne zna za ime Marka Kraljevića. Ja ću ovdje naznačiti o njemu ono što se slabo u pjesmama nalazi, nego se pripovijeda. Pripovijeda se da je Marko bio mnogo jači od ostalijeh sadašnjijeh, a jamačno i ondašnjijeh ljudi...
Vuk Stefanović Karadžić - Kotor
Rišnjani pripovijedaju da je u stara vremena kad je Risan bio glavno mjesto u Boci bio tor ondje gdje je sad Kotor, pa pošto Risan propadne u more, počne se novi grad zidati kod tora, i nazovu ga Kotor.
Umetničke osobine Vukovog pripovedanja
Vuk Stefanović Karadžić se rano zainteresovao za narodne pripovetke. Još 1815. godine Tešan Podrugović kazuje mu u Šišatovcu pripovetku Međedović, a u Srpski rečnik 1818. godine Vuk unosi narodne anegdote. 1821. godine on izdaje prvu zbirku od dvanaest šaljivih narodnih pripovedaka, a tek 1853. godine izdaje u Beču Srpske narodne pripovetke.
Vuk Stefanović Karadžić kao reformator jezika i pravopisa
Epohalni rad Vuka Stefanovića Karadžića odvijao se u dva pravca. To su reforma srpskog jezika i pravopisa. Ove reforme su objavljene u Pismenici, ali u Srpskom rečniku se potpuno ostvaruju. Simbol celokupnog stvaralaštva Vuka Stefanovića Karadžića je pravi narodni jezik srpskog naroda koji je stvorio narodne umotvorine u kojima je jezik kao u čeliku iskovan. To je ideja vodilja celog njegovog rada.