Devojka brža od konja
Poznatu narodnu pripovetku Devojka brža od konja Vuk Stefanović Karadžić objavljuje 1853. godine u Beču, u knjizi pod nazivom Srpske narodne pripovjetke. Narodni pripovedač u ovoj pripoveci, koja nalikuje na bajku predočava suptilnu alegoriju o teško ostvarivoj lepoti i sreći u životu, ali i o njihovoj prolaznosti.
Filip Višnjić
Filip Višnjić, najveći srpski poznati guslar rođen je 1767. godine u Srpskoj Trnovi u Bosni, gde je proveo detinjstvo. U mladosti je preležao velike boginje od kojih je ostao slep. Ovaj zao udes bio je sudbonosan i uputio ga je ka tada jedino mogućem pozivu - guslama i pevanju. O njegovom životu i načinu kazivanja pesama Vuk Stefanović Karadžić je ostavio dragocene podatke.
Vuk Stefanović Karadžić - O srpskim seljacima
Narod srpski nema drugi ljudi osim seljaka. Ono malo Srba što žive po varošima kao trgovci (gotovo same dućandžije) i majstori (ponajviše ćurčije (krznari), terzije (krojači), jekmekčije (hlebari), tufekčije (puškari), kujundžije (zlatari) zovu se varošani; i budući da se turski nose i po turskom običaju žive, a uz bune i ratove ili se zatvore s Turcima u gradove ili s novcima bježe u Njemačku, zato oni ne samo što se ne broje među narod srpski, nego ji još narod i prezire.
Vuk Stefanović Karadžić - Ishrana u Srbiji
U cijeloj se Srbiji najviše jede hljeb kukuruzan. Istina da može svuda roditi i pšenica, ječam i raž; ali se sva žita, osim Mačve u kojoj se šeničan hljeb u sebicu (svakodnevno) jede, ne siju po mlogo, a i ko posije, više prodaje nego jede. Krompiri su od skoro poznati i vrlo se malo siju (više kao rijetkost nego potrebe radi), premda bi mogli biti od velike pomoći.
Dodolske pesme
Najstarija obredna pesma je dodolska i pripada kultu božanstva plodnosti. Dodolske pesme su veoma stare narodne lirske pesme koje su nastale u periodu prelaska na stočarstvo i zemljoradnju, kada je čovek bio u presudnoj zavisnosti od atmosferskih prilika i kiše. Pastir ili zemljoradnik je vršio razne obrede i pratio ih pesmom da bi izazvao ili zaustavio kišu.
Vuk Stefanović Karadžić - O Hajduk Veljku
Kad Turci te jeseni dođu na Moravu, Veljko im je sa svojim bećarima izokola činio veliku štetu i uznemiravao i plašio.
Posleničke narodne lirske pesme
Posleničke narodne lirske pesme ili pesme o radu i uz rad, spadaju među veoma stare i prvobitne lirske usmene pesme. Pevane su uz rad i praćene ritmom rada. Sa promenama i usavršavanjem načina rada prvobitne posleničke pesme su se nestajale zajedno sa načinom rada prema kome su bile podešene. Do današnjih dana od posleničkih pesama su dospele uglavnom žetelačke i one sa mobe i prela.
Vuk Stefanović Karadžić - O Milošu Stojićeviću, vojvodi Pocerskom
Ime je ovoga slavnoga junaka poznato iz naših narodnih pesama i izvan naroda srpskoga.
Miloš Stojićević rodio se u Pocerini, u selu Vranjskoj. U detinjstvu svome naučio po manastirima malo čitati i pisati.
Vuk Stefanović Karadžić - Srpske narodne poslovice
Poslovice su veoma sažete i kratke izreke o nekim životnim pojavama, a u sebi sadrže često značajno iskustvo, bilo pojedinca, bilo mnogih generacija. U njima je najčešće sadržana tvrdnja, sud ili zaključak, ali i pouka i uputstvo za život.
Narodne bajke
Bajka je najrazvijeniji i najznačajniji oblik srpske narodne proze. To je kraća priča fantastičnog sadržaja. U njima se kako kaže Vuk Stefanović Karadžić, "pripovijedaju kojekakva čudesa, ono što ne može biti"