Fernan Kormon - Kain
Slika Kain, koju je naslikao francuski slikar Fernan Kormon 1880. godine bila je jedna od ključnih dela Pariskog salona. Ona predstavlja slikovitu ilustraciju pesme Kain koju je Viktor Igo napisao 1853. godine i objavio u prvom izdanju zbirke pesama Legenda vekova (La legende des siecles) 1859. godine. Prikazujući bednu sudbinu Kaina, starijeg sina Adama i Eve, koji je nakon ubistva svog mlađeg brata Avelja osuđen na trajno lutanje, Kormon je insistirao na anatomskoj tačnosti i imao je žive modele u svom ateljeu za svaku figuru na slici. Slika Kain, poznata i po nazivu Kain leti pred Jehovinim prokletstvom se danas nalazi u muzeju Orsej u Parizu.
Izgubljeni raj
Ep Izgubljeni raj, jednog od najznačajnijih engleskih pesnika Džona Miltona obeležio je barokno pesništvo. Džon Milton je univerzalnu, praiskonsku biblijsku temu povezao sa paganskim mitovima i simbolima i stvorio univerzalnu dramu, obeleženu tragedijom ljudske sudbine, sudbine onih koji istrajavaju u zlu i sudbine onih koji se uprkos padovima ponovo dižu. Ovaj ep pisan engleskim junačkim stihom bez rime sadrži preko 10 500 stihova. Prvi put je objavljen 1667. u 10 delova, a verzija iz 1674. godine je objavljena u 12 delova.
Hajnrih Velflin - O fresci Izgon iz raja Mikelanđela Buonarotija
Sama Sikstinska kapela u donjem delu sadrži zidno slikarstvo koje je primer starijeg, siromašnijeg stila.
Mikelanđelova stvaralačka snaga narasta čim dobije više prostora. U slici Izgon iz raja on se već razmahao svom snagom da bi se kasnije vinuo do neslućenih visina.
Gustav Klimt - Adam i Eva
Gustav Klimt nije bio zainteresovan za religiju, tako da slika Adam i Eva iz 1917-1918. godine sa biblijskom scenom predstavlja izuzetak u njegovom opusu slika. Ova slika nije mogla biti završena zbog njegove iznenadne smrti 6. februara 1918. godine. Slika se danas nalazi u Austrijskoj galeriji Belvedere u Beču.
Erih From - Proterivanje Adama i Eve iz Edenskog vrta
Jevrejski koreni Eriha Froma su jasno prisutni u njegovom delu i on je često pisao sekularna tumačenja biblijskih priča. Njegova humanistička filozofija, kao i shvatanje savremenog čoveka zasniva se prvenstveno na njegovom shvatanju biblijske priče o proterivanju Adama i Eve iz Edenskog vrta, koja je prisutna i u njegovom prvom delu Bekstvo od slobode, objavljenom 1941. godine.