Ćubasti gnjurac je veličine divlje patke, od koje je manje zdepast i dugovrat. Mužjak i ženka izgledaju isto. Dug je 46 do 51 cm. Smatra se za slabog letača, a njegova uska mala krila su u rasponu duga 59 do 73 cm. Težak je od 800 do 1400 g. Ima dug vrat, beo obraz, crnu glavu i na njoj braon-crvenu i crnu ćubu koju kada je u opasnosti priljubi uz glavu. Zatiljak i leđa su braon boje. Prsti na nogama obrubljeni su kožnim naborima.
Mnogo pre reprodukcijskog perioda, još tokom zime, formiraju se parovi čubastih gnjuraca. U vreme gnežđenja ćubasti gnjurci dobijaju "svadbeno odelo", crno-braon produženo perje na glavi u obliku ćube i riđi ovratnik koji se u vreme udvaranja pri ljubavnim igrama oblikuje u lepezu, prekrivajući perjem uši i gornji deo vrata. U vreme parenja oni se ponašaju veoma upadljivo, što se ponekad naziva "ples pingvina". Par se prsa uz prsa uspravlja na vodi, trese glavama i udara nogama po vodi. Tokom leta čubasti gnjurci, u svom "svadbenom odelu", plivaju sredinom jezera i ne mogu se videti dugo kada zarone. Oglašavaju se često i glasno, zvukom koji zvuči kao kek-kek-kek. Nakon gnežđenja gubi se "svadbeno odelo".
Gnezdo ćubasti gnjurci prave na vodi od delova biljki koje plutaju ili je pričvršćeno za podvodnu vegetaciju, a mogu da ga skrivaju u biljkama koje rastu uz obalu. Ženka najčešće izleže 3 do 4 jaja na kojima naizmenično leži sa mužjakom 27 do 29 dana. Ptići su paperjasto-trakasti, sa belim prugama na glavi i leđima. Iako odmah mogu da samostalno plivaju i rone, na početku ih jedan od roditelja uglavnom nosi skrivene u perju na leđima.
Ćubasti gnjurac se hrani uglavnom ribama koje lovi roneći. Takođe hrani se i malim beskičmenjacima, malim ljuskarima kao što su rakovi i škampe, insektima, mekušcima, a jede i semenke i larve vodozemaca.
Zime veliki ćubasti gnjurci provode usamljeno, ali se privremeno okupljaju u kolonije od 3000 do 5000 jedinki.