Simbol lipe u slovenskoj kulturi
Simbol lipe ima duboke korene u slovenskoj kulturi i istoriji. Od davnina su joj Sloveni pripisivali magične moći i verovali da štiti od zlih sila i da grom nikada ne udara u njeno stablo, a pošto dostiže starost i do petsto godina da obezbeđuje i dugovečnost. Stablu i cvetovima lipe su pripisivane božanske moći. Često su nove lipe sađene da bi označile glavne istorijske prekretnice, kao na primer nakon pobeda nad Turcima, koji su često upadali u slovenske zemlje.
Ivan Sergejevič Turgenjev - U koga batina, u toga i vlast
- I toga on nema, ali ima mnogo volje. Mi, Sloveni uopšte, kao što je poznato, tim dobrom nismo bogati i pred njim “pasujemo“. G-n Gubarev je zaželeo da bude starešina, i svi su ga priznali za starešinu. Šta da radite?! Vlada nas oslobodila od robovanja spahijama, hvala joj; ali se navika na robovanje tako duboko zalegla u nama; od nje se nećemo skoro osloboditi.
Vladimir Dvorniković - O Slovenima
Filozof i antropolog Vladimir Dvorniković u knjizi Kulturna orijentacija u današnjoj Evropi, koja je objavljena 1930. godine daje kratke karakteristike naroda Evrope. On smatra da se političkom ocepljenošću raznih delova jugoslovenskih naroda može objasniti njegova podložnost uticaju raznih kultura i naroda. Zato se stvara "mozaik kulturno razno impregniranih parcela.", a u duhovnim oblastima života, "sve vrvi od raznih jednostranih kulturnih opsesija i fanatičnih advokata jedne izvesne kulturne firme".
Javljanje pisma kod Slovena
Kod Slovena se pismo i pismenost javljaju sa izvesnim zakašnjenjem, u vreme kada su već postojale kulture nekih evropskih naroda, a i društva bila organizovana u države. Kako navodi Crnorizac Hrabar, monah i srednjovekovni bugarski pisac, u traktatu O pismenima, Stari Sloveni nisu imali knjiga, već su se koristili crtama i rezama.