Artnit

Utorak, 22 Oktobar 2019 13:21

Memnonovi kolosi - “raspevane statue“ Istaknut

Memnonovi kolosi, dve gorostasne kamene statue egipatskog faraona Amenofisa III. iz XIV veka pre nove ere ubrajaju se u najveće i najznačajnije statue starog Egipta. Podignuti su na ulazu u njegov pogrebni hram u zapadnoj Tebi u blizini Doline kraljeva oko 1370. godine pre nove ere. U III veku pre nove ere se počelo verovati da jedna od statue prikazuje mitskog etiopskog kralja Memnona, i od tada ih nazivaju Memnonovi kolosi.

Kamene statue visoke oko 18 metara su izrađene od blokova kvarcnog peščara iz kamenoloma u Gebel el Ahmaru, blizu Kaira, koji su preveženi 675 kilometara putem do Tebe, zato što su bili preteški za rečni transport uzvodno. Kasnije su rimski inženjeri rekonstruisali istočnog kolosa koristeći kamen verovatno iz Edfua.

Kamene statue blizanci predstavljaju Amenofisa III. u sedećem položaju s rukama na kolenima i pogledom usmerenim prema istoku (istok-jugoistok) i Nilu, a s druge strane reke na grad Luksor. Dve manje skulpture ispred njegovih nogu predstavljaju njegovu suprugu Tij i majku Mutemviju. Sa strane je prikazan bog Nila Hapi, a simbolična unija Gornjeg i Donjeg Egipta je predstavljena ljiljanom i papirusom.

Stari Grci su verovali da jedna od statua prikazuje etiopskog kralja Memnona, junaka iz Trojanskog rata. Prema legendi, vladar Etiopije Memnon je učestvovao u Trojanskom ratu, na strani Trojanaca, u kojem je i poginuo od Ahilovog mača. Verovalo se da je nakon Memnonove smrti, njegova majka Eja, boginja vetra mnogo patila za njim i da zato jutarnja rosa predstavlja njene suze.

Veliki zemljotres 27. godine pre nove ere je srušio gornji deo istočnog kolosa i napravio veliku pukotinu u donjem delu, a preostali deo figure je pred zoru puštao zvuk. Legenda o “raspevanim kolosima“ se proširila antičkim svetom. Grci i Rimljani su ovaj zvuk pripisivali Eji, boginji koja još uvek žali za svojim sinom, a mnogi su mislili i da je Memnon, čije ime inače znači “gospodar zore“ zvukovima pred zoru pozdravljao majku. Najraniji izveštaj o ovom fenomenu je od grčkog istoričara, geografa i filozofa Strabona, koji je tvrdio kako je čuo ovaj zvuk 20. godine pre nove ere, ali nije mogao da dokuči da li dolazi iz postolja, razbijenog gornjeg dela ili baze. Nekoliko rimskih careva je posetilo kolose jer su verovali da imaju nešto božansko ili moć predviđanja. Da bi dobio naklonost bogova car Septimije Sever je oko 199. godine naredio njihovu popravku. Posle ove intervencije, tajanstveni zvuk se više nije javljao. Naučnici su kasnije utvrdili da je zvuk verovatno izazvan porastom jutarnje temperature i isparavanjem rose koja se skupljala unutar poroznih stena.

Pročitano 1985 puta

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Razglednica Memnonovi kolosi - “raspevane statue“