Artnit

Nedelja, 10 Avgust 2014 11:42

Pećina Lasko - predistorijski Versaj Istaknut

Pećina Lasko u blizini mesta Montinjak u departmanu Dordonja na jugozapadu Francuske, otkrivena polovinom XX veka, poznata je po svojim polihronim crtežima iz doba kasnog paleolita, starosti 16000-17000 godina. Zbog lepote umetničkih dela, kojima su prekriveni njeni zidovi često se naziva i predistorijski Versaj.

Pećinu Lasko su 12. septembra 1940. godine slučajno otkrila četvorica mladića iz Montinjaka u Dordonji.

Površina pećine Lasko je oko 120 m². Slike se nalaze na zidovima duboko u pećini, povezane u nizu i spadaju među najupečatljivije i najpoznatije umetničke tvorevine iz doba paleolita.

Pećina Lasko sadrži skoro 2000 figura, koje se mogu grupisati u tri glavne kategorije: životinje, ljudske figure i apstraktni znaci. Slike uglavnom prikazuju životinje, od kojih se za većinu analizom fosila može utvrditi da su živele u okolnom pejzažu. Naslikane životinje predstavljaju vrste koje su paleolitski ljudi lovili i jeli, kao što su jeleni i bizoni, kao i one životinje predatore, od kojih su se bojali, kao što su lavovi, medvedi i vukovi. Prikazani su i konji, goveda, mamuti, kozorozi, planinske ovce, krupne mačke, ptice i jedan ljudski lik. Životinje su najčešće prikazane iz izvrnute perspektive, sa glavama u profilu, ali sa par rogova ili rogovima koji su frontalno vidljivi, bez vegetacije ili ilustracija životne sredine, i često stoje oprezno i u energičnom stavu. Njihova vitalnost se postigla širokim, ritmičkim obrisima oko područja meke boje. Likovi na slikama su nacrtani u odsustvu bilo kakve kompozicije i jedni preko drugih, a životinje probodene kopljima i na umoru, i uz neke apstraktne simbole, kao što su crte, pravougaonici, kvadrati, što navodi na pretpostavku da su imale magijsku funkciju. Pored slika, pećina obiluje gravirama životinja, kao i apstraktnim slikama.

U odsustvu prirodne svetlosti u pećini Lasko, dela su mogla da budu stvorena samo uz pomoć baklji i kamenih lampi punjenih životinjskom mašću. Većina glavnih slika u pećini Lasko je slikana na zidovima korišćenjem mineralnih pigmenata, a neke slike su urezane u kamenu. Pigmenti za bojenje su izvedeni iz lako dostupnih minerala koji uključuju crvenu, žutu, crnu, braon i violet boju. Četke nisu pronađene, tako da su po svemu sudeći primenjene široke crne konture nastale korišćenjem mahovine ili kose, pa čak i komadićima sirove boje. Veruje se da su površine pokrivene bojom dobijane duvanjem boja direktno iz usta ili kroz cev, jer su u pećini pronađene šuplje kosti.

Nakon što je tim najvećih svetskih stručnjaka uspeo da zaštiti umetnička dela na zidovima, pećina Lasko je otvorena za javnost 1948. godine. Međutim, zatvorena je već 1963. godine, jer je uočeno da su crteži oštećeni ugljen dioksidom koji je dolazio iz izdaha brojnih posetilaca. Danas samo mali broj ljudi tokom nekoliko dana godišnje može da obiđe pećinu, a tim stručnjaka neprekidno radi da bi sačuvao vredan umetnički zapis.

Pećina Lasko je 1979. godine, zajedno sa praistorijskim nalazištima u dolini reke Vezer, stavljena na Uneskovu listu svetske kulturne baštine.

Pročitano 8399 puta Poslednji put izmenjeno Utorak, 08 Oktobar 2019 10:48

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Razglednica Pećina Lasko - predistorijski Versaj