Artnit

Razglednica

Nedelja, 22 Septembar 2013 10:53

Pausanija - O hramu Partenon

Grčki pisac Pausanija iz II veka nove ere mnogo je putovao i napisao Vodič kroz Grčku u deset knjiga. U njemu opisuje lokalnu svakodnevnicu, ceremonijalne obrede, legende i folklor. Posebno detaljno opisuje umetnička dela slavne antičke Grčke, naročito religiozne umetnosti i arhitekture. Daje nekoliko podataka i o hramu Partenon:

Subota, 21 Septembar 2013 14:18

Isidora Sekulić - Bura na dalekom severu

Voda jezera je tako bistra da se apsolutno sve vidi u njoj još jedared. Planine, drveta, kućice, koze i ovce; na raspločanim stenama sitna stoka gustoga runa izgleda kao paketi vune. Prema jugu, jezero se sužava, planine se gomilaju, glečeri približuju, i svaki čas, sa šest sedam stotina metara visine, vodopadi.

Subota, 21 Septembar 2013 11:11

Đovani da Bolonja - Otmica Sabinjanke

Žan de Bulonj, flamanski vajar koga istorija umetnosti pamti po italijanizovanom imenu Đovani da Bolonja, odnosno Đambolonja, bio je jedan od najslavnijih vajara u Firenci u poslednjoj trećini XVI veka. Njegova grupa u mermeru, u natprirodnoj veličini, Otmica Sabinjanke, dovršena 1583. godine stekla je posebno priznanje i još uvek zauzima počasno mesto na trgu Sinjorija (poznato kao lođa Lanci) u Firenci.

Petak, 30 Avgust 2013 17:59

Kritijev mladić

U arhajskom periodu u grčkoj skulpturi su stvorena dva osnovna tipa statue: statue kurosa, mladića, i statue kora, devojaka. Statua kurosa izvajana oko 480. godine pre nove ere izdvaja se od ostalih. Ovo izvanredno delo se često pripisivalo atinskom vajaru Kritiju, pa je zbog toga postalo poznato kao Kritijev mladić. Ova statua se danas nalazi u Akropoljskom muzeju u Atini.

Sreda, 28 Avgust 2013 20:42

Portret Rimljanina

U rimskoj umetnosti postoji originalnost izraza u skulpturi, naročito u portretu. Stvoren je realistički obrađen portret, do danas skoro neprevaziđen. Čuvena skulptura Portret Rimljanina sadrži sve karakteristike rimskog vajarstva. Nastala je za vreme vladavine cara Trajana, oko 80. godine pre nove ere. Izvajana je u mermeru, u prirodnoj veličini. Danas se nalazi u palati Torlonija u Rimu.

Sreda, 28 Avgust 2013 20:17

Manastir Morača

Manastir Morača je jedan od najmonumentalnijih srednjovekovnih spomenika Crne Gore. Iznad njegovog glavnog portala nalazi se uklesan zapis da je Stefan, unuk Stefana Nemanje, sagradio i ukrasio crkvu 6760. godine od postanka sveta, odnosno 1251-1252. godine po današnjem kalendaru. Nalazi se oko deset kilometara od Platija prema Kolašinu, na desnoj obali reke Morača, iznad mesta odakle izbija vodopad Svetigora, čije se vode slivaju u reku.

Nedelja, 25 Avgust 2013 17:13

Miloš Crnjanski - Vodopadi Krke

Voz je prolazio kroz čudne i neočekivane široke stanice. Sam kamen i vinograd uokolo; ponegde, ponegde, izbije iz kamena crn prah, ugalj. - Za sve vreme kao nepomično gleda visoka planina od snega, Kozjak i Dinara... Voz sve više zapada u močvari i ravna polja, pojavljuju se vrbe; zadimljeni ulazimo u zelenilo i nad drvećem se ukazuju razvaline Knina.

Nedelja, 25 Avgust 2013 16:57

Nika sa Samotrake

Statua Nike sa grčkog ostrva Samotrake, nepoznatog autora je značajno delo iz helenističkog perioda. Podignuta je oko 200-190. godine pre nove ere u slavu zajedničke pomorske pobede Pergama, Rimljana i Rodosa nad sirijskim vladarom Antiohom III. Smatra se za najveće remek-delo helenističke skulpture. Danas se nalazi u muzeju Luvr u Parizu.

Kamene skulpture nađene u Đerdapu, u lokalitetu Lepenski vir, od višestrukog su značaja za proučavanje razvitka ljudske misli.

Skulpture Lepenskog vira navode nas da, u žudnji za saznanjem o tome ko smo i odakle potičemo, idemo od posledica ka njihovim uzrocima, kao uz reku, odnosno od objekta koji su pred nama ka mislima onih koji su ih stvarali.

Boja vode je u pribrežnim, plićim partijama otvoreno-zelena; to je nefritsko zelenilo, osobito prijatno kad je dno pokriveno bilo vlaknastim bilo gubastim i debelim algama. Od obalskih plićih partija prema većim dubinama voda postaje sve više plava; vedrih i lepih dana voda Ohridskog jezera ima toplo plavetnilo, koje je prijatnije od nebeskog plavetnila; to je otvoreno, prozračno i providno plavetnilo, ali ipak zagasitije od nebeskog; prijatnije je i od običnog morskog plavetnila, koje je još zatvorenije. Ovaj normalan raspored boja u Ohridskom jezeru često se menja.

Vi ste ovde: Home Razglednica