Artnit

Suprostavljenost slobodnog i neslobodnog uverenja ogleda se, na primer, u shvatanju državnog vođe. Snose li narodi krivicu za vođe koje podnose, na primer Francuzi za Napoleona? Smatra se da ga je preovlađavajuća većina ipak prihvatala i priželjkivala moć i slavu koju je on pribavljao. Napoleon je bio moguć jer su ga Francuzi hteli. Njegova veličina bila je u preciznosti s kojom je pogađao šta to narodne mase očekuju, šta žele da čuju, koju iluziju i kakve materijalne realitete traže. Nije li Lenc s pravom rekao: "Rodila se država koja odgovara francuskom duhu? " Da, jednom delu, jednoj situaciji - ali ne naprosto duhu jednog naroda! Ko može na taj način odrediti duh nekog naroda? Iz istog duha izrasli su i sasvim drugačiji realiteti.

Objavljeno u Društvo
Četvrtak, 15 Maj 2014 15:20

Gustav Le Bon - O gomili

Francuski socijalni psiholog Gustav Le Bon je obeležio jednu epohu na području sociologije i psihologije masa i mnogi ga smatraju za najznačajnijeg predstavnika psihologije gomile. Sam Le Bon je bio uveren da je glavna svrha njegovog najznačajnijeg dela Psihologija gomile, iz 1895. godine u tome da posluži kao priručnik državnicima u njihovom teškom poslu.

Objavljeno u Društvo
Subota, 19 April 2014 16:35

Maks Veber - Tradicionalna vlast

Nemački sociolog Maks Veber smatra da se osnove poretka i vlasti u tradicionalnoj organizaciji zasnivaju na običaju i na uverenju "u svetost drevnih tradicija i legitimnost statusa onih koji upotrebljavaju autoritet nad njima". Tako su i prava i očekivanja mnogih grupa uspostavljena u granicama prihvatanja onoga što se uvek dogodilo kao vredno poštovanja.

Objavljeno u Društvo
Ponedeljak, 27 Januar 2014 19:56

Osobine vođe

S obzirom na važnost uloge vođe u grupi već dugo se diskutuje o tome kakve lične osobine treba da ima vođa da bi bio uspešan. Veliki broj istraživanja koja su pokušala da odgovore na ovo pitanje daje veoma neodređene odgovore. Međutim, moguće je ipak izdvojiti neka svojstva vođe koja ga u očima članova grupe čine privlačnim.

Objavljeno u Društvo

Dalja karakteristika mase jeste obećavanje srećnije budućnosti, naročito u sledećim generacijama. To je obično sve što se nudi masi kao nadoknada za žrtve, odricanja, napore i borbu. To je taj eshatološki momenat prisutan u svakoj masi. To je ta teorija spasenja, ali u budućnosti. To je nada koja podržava masu. To je zamka u koju svaka masa upada. Tu budućnost uživaju u sadašnjosti samo vođa i izabrani u masi.

Objavljeno u Društvo
Utorak, 21 Januar 2014 19:32

Teorija mase Sigmunda Frojda

U literaturi se pojam mase često koristi za označavanje onih društvenih skupina ili gomila kojima nedostaje bitan elemenat organizacije, ali imaju snažno osećanje identifikacije koje je čini potencijalno moćnom. Sigmund Frojd je u svom delu Masovna psihologija i ego analiza izložio svoje poglede na odnos pojedinac - masa.

Objavljeno u Društvo
Subota, 08 Juni 2013 19:40

Maks Veber - Harizmatska vlast

Za nemačkog sociologa Maksa Vebera vlast je vezana za procese prinude i pokoravanja. On razlikuje zakonsku ili racionalnu, tradicionalnu i harizmatsku vlast koje shvata idealno. Harizmatska vlast postoji od Periklovih vremena i Hrista do Lutera i Napoleona, a uspeh i "čuda" su uslov njenog opstanka. Veber smatra da je "harizmatski autoritet jedna od velikih revolucionarnih sila istorije".

Objavljeno u Društvo
Ponedeljak, 06 Maj 2013 20:37

Sigmund Frojd - Odnos pojedinca i mase

Sigmund Frojd se bavio nastankom i značenjem masa. U delu Psihologija mase i analiza ega izložio je svoje poglede na odnos pojedinac - masa. Psihičku aktivnost mase upoređuje sa snom i hipnozom, gde kritički odnos prema realnosti uzmiče pred snagom afektivno nabijenih želja.

Objavljeno u Društvo
Subota, 12 Januar 2013 00:02

Vođa

Vođa, po opštem uverenju kritike predstavlja najbolju satiru Radoja Domanovića. Njeno anegdotsko izvorište je u stvarnom političkom životu Srbije u vreme Obrenovićevog apsolutizma. Osnovni motiv satire je kolektivna opsednutost naroda vođom.

Objavljeno u Pero
Vi ste ovde: Home Pero Prikazivanje članaka po tagu Vođa