Artnit

Četvrtak, 14 Februar 2013 22:20

Jadranski Prometej Istaknut

Tomas Kol - Okovani Prometej Tomas Kol - Okovani Prometej

Poezija Laze Kostića je poezija duha i mašte. Njegov omiljeni pesnički junak jeste kosmički buntovnik Prometej, koji vodi borbu pravde, borbu ponosa. U poznatoj pesmi Jadranski Prometej Laza Kostić upoređuje Prometeja sa borbom svog porobljenog naroda.

Jadranski Prometej je simbolična i alegorična pesma protiv Austrije, države koju su napredni mislioci toga doba nazivali tamnica naroda. U ovu alegoriju su utkane istorijske prilike u vreme nastanka pesme. Austrija je 1866. godine bila pobeđena od Pruske kod Sadove. Posle poraza Austrija se okreće slovenskim teritorijama koje su bile pod njenom vlašću. Među njima je bila i Boka Kotorska koja je dugo bila pod vlašću Venecije, a samo kratko vreme pod francuskom vlašću. Posle Bečkog mira 1815. godine Boka Kotorska potpada pod vlast Austrije koja obećava da će poštovati povlastice koje su Bokelji uživali pod Venecijom, i, između ostalog, da neće morati da služe u austrijskoj vojsci. Međutim, Austrija postepeno krši data obećanja. 1868. godine zakonskim propisom uvodi i vojnu obavezu za Bokelje i zabranu da se napušta zavičaj pre odsluženja vojnog roka u austrijskoj vojsci, što je posebno pogodilo pomorce. Zbog toga je 1869. godine izbio ustanak koji je po bokeljskom selu Krivošije dobio naziv krivošijski ustanak. Na 1500 do 1600 bokeljskih ustanika krenulo je pet austrijskih pukova, oko deset puta veća vojna sila. Bokelji su, međutim, pobedili austrijsku vojsku i Austrija je morala da prihvati njihove uslove.

U pesmi Jadranski Prometej izražena je velika sklonost Laze Kostića ka alegorizaciji, fantastici, igri rečima i kovanicama. Dvoglavu orlušinu pesnik uzima kao simbol austrijske vojske, jer je austrijski grb u sebi imao crnog dvoglavog orla. Isperutana bojem skorašnjem predstavlja aluziju na austrijsko-pruski rat 1866. godine koji je Austrija izgubila. Zato je Austrija opevana kao "orlušina isperutana", počupano joj je perje. U kandžama je stisla lakomim krivokletstava sramnu lomaču je aluzija na ono što je Austrija Bokeljima obećala, a onda pogazila reč. Junona koja je u rimskoj mitologiji žena vrhovnog boga; zar teških rana ne prebole još od severna od orla neverna je aluzija na poraz od Pruske. Za Prusku pesnik koristi kao simbol orao severni.

Laza Kostić je u Krivošijskom ustanku video prometejski podvig Bokelja, koji su se borili ne samo za svoju slobodu, nego i za slobodu svih slovenskih naroda pod Austrijom, i to je osnovna ideja pesme Jadranski Prometej. Ali, pevajući o Prometeju pesnik peva i o neprestanoj borbi čoveka protiv nepravde i sile.

Pročitano 7314 puta

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Pero Jadranski Prometej