Artnit

Utorak, 09 Decembar 2014 17:59

Ribanje i ribarsko prigovaranje Istaknut

Dizajn korica knjige Ribanje i ribarsko prigovaranje Dizajn korica knjige Ribanje i ribarsko prigovaranje

Najpoznatije delo Petra Hektorovića je njegovo pesničko pismo, poslanica Ribanje i ribarsko prigovaranje završeno 1556, a objavljeno 1568. godine u Veneciji. Ovo delo koje je Petar Hektorović posvetio svom prijatelju, hrvatskom vlastelinu Hijeronimu Bartučeviću je u književnoj historiografiji nazivano ribarskim ekologom, idiličnim spevom ili realističkim putopisom.

Ribanje i ribarsko prigovaranje je narativni spev u tri dela, u kojem Petar Hektorović opisuje svoj trodnevni put morem od Hvara do Brača i Šolte, na koji je krenuo u društvu ribara Nikole Zeta i Paskoja Debelje. Celo delo se sastoji iz opisa razgovora koje ribari vode međusobno ili sa njim, kao i iz putopisnog iznošenja utisaka.

Prvog dana Petar Hektorović piše svom prijatelju Hijeronimu Bartučeviću da je odlučio da provede tri dana na moru zbog odmora. Ovaj dan je protekao u razgledanju imanja njegovog rođaka. Na putu su dva ribara ulovila dosta riba, a zatim na obali napravili ručak i pozvali kmetove da im se pridruže i jedu sa njima. Ribari su ispevali Hektoroviću narodnu počasnicu, a zatim su ga kmetovi ispitivali o rekama, što im je sa zadovoljstvom objasnio.

Drugog dana puta, na putu za Brač i Šoltu, počinje pravo "ribarsko prigovaranje". Ribari putem pevaju naizmenično narodne pesme. To su dve bugarštice, balada o Marku Kraljeviću i bratu mu Andrijašu i bugarštica o Radoslavu Siverincu i tri kratke pesme, zdravice ili počasnice. Nakon ručka zapevali su kmetovi u dva glasa pesmu I kliče divojka. Predveče odlaze do malog mesta Nečujma, gde je neko vreme živeo pesnik Marko Marulić. Očaran njegovom lepotom Hektorović hvali starog pesnika i grad Split. Uveče su se ribari međusobno takmičili u postavljanju duhovitih pitanja i zagonetki, koje su se odnosile na razne probleme života, književnosti, morala i religije.

Trećeg dana ribari nastavljaju svoj ribolov. Na moru sreću poznanika Hektorovića s društvom, a u razgovoru se spominje i Hektorovićeva kula Tvrdalj. Predveče ulaze u jednu uvalu u kojoj posle večere pevaju i razgovaraju o raznim pitanjima, o životu u kome će biti sreće za sve ljude. Sedeći uz obalu Hektorović je razmišljao kako postoji mnogo siromašnih ljudi, ali koji u sebi imaju veliko bogatstvo uma. Pri rastanku pesnik iznosi svoje misli o ljudima i životu, posebno ističući činjenicu da spoljašnjost može da prevari, i da se ispod nje, kao kod njegovih ribara često krije bogato životno iskustvo i velika mudrost. Pošto se zahvalio kmetovima i krenuo kući poželeo je da doživi još mnogo takvih zanimljivih dana.

Delo Ribanje i ribarsko pripovedanje odlikuje se jednostavnošću i neposrednošću. Likovi ribara su prikazani sa puno simpatije i iskrenog divljenja zbog njihove bistrine, mudrosti i vitalnosti. Ispod njihovog neuglednog odela kriju se ljudi velike životne i moralne snage, čija su srca čista, a um sklon mudrom razumevanju života. Česti su opisi pejzaža kroz koje društvo plovi, diveći se lepotama prirode i svog zavičaja. Pesnik nalazi odmor u dodiru sa prirodom i iskazuje svoj doživljaj lepote. Čitav niz mudrih izreka, pesama, stihova iz drugih dela, pitalica i poslovica prožima ovo delo, koje ima poučan karakter. Naročito u opisu trećeg dana putovanja, Petar Hektorović daje niz pouka o dužnostima čoveka prema životu, sebi i sredini u kojoj živi.

Pročitano 3612 puta Poslednji put izmenjeno Ponedeljak, 14 Oktobar 2019 10:23

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Pero Ribanje i ribarsko prigovaranje