Narod je pravi nosilac radnje, a kolo je oličenje naroda. Pesme kola su izraz narodne svesti o vlastitoj istoriji i nose u sebi oličenje vrhovnih ideja. Narod liči na uspavanog diva koji kada se probudi postaje strašan. Narod je prikazan i kroz likove glavara koji deluju kao jedinstvena ličnost. Njihovo mišljenje zasnovano je na tradiciji i običajima i oni su za beskrupoloznu borbu sa poturicama.
Vladika Danilo je nosilac političke misli u Gorskom vijencu. Na samom početku speva on se nalazi pred opštom dilemom. Narod je tražio istragu poturica. On toj istrazi prilazi sa drugačijim merilima i u njoj vidi bratsko prolivanje krvi. Njegova misao o akciji je složena. U njoj se sukobljavaju ideali sa stvarnošću, prošlost i budućnost sa sadašnjošću. Njegov položaj je dramatičan. U njegovom liku se prepliće lična usamljenost i usamljenost Crne Gore i u njemu se vodi dramatična i unutrašnja borba. Izlaz iz protivrečnosti koje ga raspinju nalazi u prihvatanju surove logike istorije. Njegova razmišljanja ga ne vode u očajanje, već se završavaju pozivom u borbu.
Pri pisanju Gorskog vijenca Petar Petrović Njegoš je imao nameru da otkrije smisao vekovne borbe Crnogoraca za slobodu. Istraga poturica čini potku ovog speva i preko nje je Njegoš osvetlio borbu Crnogoraca i povezao je sa svetskim istorijskim zbivanjima i objasnio opštom borbom u prirodi. U središtu speva je crnogorska zajednica koja se stvara na golom crnogorskom kršu. U toj zajednici iskiva se u stalnoj borbi za slobodu jedan čovek, koji je čovečniji i čiji je uzor Miloš Obilić. Pred njegovim očima stalno lebdi ideal slobode i pravde. Taj čovek je spreman da se potpuno žrtvuje za bolji život dalekog nekog prekoljenja. U časnoj smrti on vidi idealan završetak života. Smisao borbe za slobodu osvetljava se kroz shvatanja likova u Gorskom vijencu.
Vuk Mićunović ističe borbu kao osnovni smisao života. Borba za slobodu za njega je najveći životni ideal. Iguman Stefan borbu za slobodu objašnjava borbom u prirodi i ljudskom životu. Za njega časno ime se zaslužuje samo borbom za ostvarenje opštih ideala slobode i čovečnosti. Vladika Danilo duboko analizira i predviđa posledice borbe, a izlaz iz protivrečnosti koje ga raspinju on nalazi u prihvatanju surove logike istorije.
Gorski vijenac iako tesno vezan za vreme i sredinu u kojoj je ponikao odražava opšte ljudske težnje ka pravdi, čovečnosti i slobodi. U njemu je data širina opšteg problema borbe između dobra i zla. Sloboda je osnovni smisao vekovne borbe. Gorski vijenac zato postaje večna poema o borbi i slobodi.