Pero
Branko Radičević
Branko Radičević je najznačajniji predstavnik srpskog romantizma. On je lirski pesnik mladosti, ljubavi i patriotskog zanosa. Sa njegovom poezijom otvara se novo doba srpske umetničke lirike. Njegovi stihovi ne obeležavaju samo epohu romantizma, već označavaju prodor u novi vek.
Đulići
Jovan Jovanović Zmaj zauzima centralno mesto ne samo u epohi romantizma nego i u srpskoj književnosti druge polovine XIX veka. Njegovo pesničko delo u grubim linijama se može podeliti u četiri kategorije: lirske pesme, satirično-političke pesme, pesme za decu i o deci i prepevi stranih pesnika.
Džordž Gordon Bajron - Terezi Gvičoli
Tereza, moja najdraža,
Pročitah ovu knjigu u tvome vrtu. - Ljubavi moja, ti nisi bila tu, inače je ne bih pročitao. To je jedna od tvojih najdražih knjiga, a autor je - moja prijateljica. Ti nećeš razumeti ove reči na engleskom, ni drugi ih neće razumeti: to je razlog što ih nisam napisao na italijanskom. Ali, ti ćeš razumeti rukopis onoga koji te strasno voli, i pogodićeš da je, sedeći sa tvojom knjigom, mogao misliti samo o ljubavi.
Džez muzika kao inspiracija
Suština džez muzike je služila kao inspiracija za mnoga remek-dela u umetnosti. Uz džez muziku se stvaralo i sanjalo. Ova muzika je sačuvala svoje početke i tradiciju i traje i dalje. Magična čarolija zvana džez briše prostorno-vremenske granice i spaja prošlost, sadašnjost i budućnost. Ona povezuje i ljude širom sveta.
Koreni
Roman Koreni Dobrice Ćosića je univerzalna filozofija o opstanku malih naroda. Tragičnost života i sudbine srpskog naroda je dominantna boja ovog romana. Kroz njega se prepliće mnoštvo tema i motiva. Svojom jačinom ističu se održavanje kultova srpske nacionalne mitologije i problem preranog gašenja porodičnih stabala.
Don Kihot
Humanizam i renesansa su stvorili plejadu likova koji su izašli iz dela svetskih pisaca i nastavili da žive. Španski pisac Migel de Servantes u svom istoimenom romanu stvorio je lik Don Kihota, koji i posle četiri veka ostaje simbol večitog traganja čoveka za uzvišenim idealima.
Pismo Haralampiju
Dositej Obradović je svojim delom zasnovao noviju srpsku književnost. Njegovo delo predstavlja najveću prekretnicu u istoriji srpske književnosti. Kritikujući srednjovekovnu zaostalost u Srbiji stvorio je obiman program nove kulture, svetovne i narodne. Prosvetiteljstvo je ideja vodilja njegovog dela. Prvi njegov štampani rad je Pismo Haralampiju, štampano u Lajpcigu 1783. godine, upućen jednom prijatelju u Trstu.
Revizor
Jedno od najvažnijih dela Nikolaja Vasiljeviča Gogolja je komedija Revizor. Gogolj je ovu komediju napisao inspirisan anegdotom koju mu je prepričao prijatelj Aleksandar Sergejevič Puškin, a tema je uzeta iz društvene stvarnosti Carske Rusije u prvoj polovini XIX veka. O samom delu Gogolj je rekao: ''U Revizoru ja sam odlučio da na jednom mestu skupim sve ono što je u Rusiji ružno, a što sam ja tada znao, sve nepravde koje se čine na onim mestima i onim slučajevima gde se pravednost traži od čoveka više od svega, i hteo sam da sve ismejem u jedan mah.'' Ova komedija ga je uvrstila u red klasičnih ruskih pisaca, a svojim delom izvršio je veliki uticaj na razvoj ruske književnosti, a i srpskog realizma.
Barbara
Francuski pesnik Žak Prever u svojoj poeziji kazuje o životu. Njegova poezija je puna iskrene vere u ljudsku toplinu i solidarnost, katkad gotovo detinjasto puna poverenja u ljude, u ljubav. Barbara je jedna od njegovih najlepših pesama koja svojom lepotom pleni i rafinirane ljubitelje poezije i ljude skromnog obrazovanja.
Analiza narodne epske pesme Dioba Jakšića
Dioba Jakšića je kratka, lirski intonirana narodna epska pesma pokosovskog ciklusa koja pleni svojom lepotom. U središtu pesme je porodični sukob koji se rešava na ličnom planu. U celoj pesmi se oseća težnja narodnog pesnika da spoji u jedinstvenu celinu mitsko i ljudsko.