Pero
Ep o Gilgamešu
Ep o Gilgamešu je najveće i najpoznatije delo sumersko-vavilonske književnosti. Nastao je oko 1700. godine pre nove ere. Napisan je na glinenim pločicama koje su čuvane u Asurbanipalovoj biblioteci u Nivivi, gde je bilo 300 000 glinenih pločica.
Vuk Isakovič
Značenje romana Seobe Miloša Crnjanskog je beskrajni plavi krug u kome je ona zvezda koju Vuk Isakovič vidi u snu. Tako i lik Vuka Isakoviča nosi u sebi univerzalnu poruku o čovekovoj sudbini i kroz njega je prikazana tragika srpskog naroda.
Sofka
Sofka je tragičan lik romana Nečista krv, Bore Stankovića. Kroz njen lik se prelama uzdizanje, degeneracija i gašenje jedne nekada poznate ugledne vranjanske porodice. Njen lik se slikovito razvija između dva čvrsta međaša, odanosti roditeljskoj zapovesti i pokornog trpljenja muževljevih batina.
Embrouz Birs - Đavolov rečnik
BEZOSEĆAJAN - Obdaren velikom snagom da podnosi zla koja spopadaju druge.
CINIK - Hulja koja zbog nesavršenog vida vidi stvari onakve kakve jesu, a ne kakve bi trebalo da budu. Među Skitima je zato bio običaj da cinicima iskopaju oči ne bi li im popravili vid.
Vuk Stefanović Karadžić kao reformator jezika i pravopisa
Epohalni rad Vuka Stefanovića Karadžića odvijao se u dva pravca. To su reforma srpskog jezika i pravopisa. Ove reforme su objavljene u Pismenici, ali u Srpskom rečniku se potpuno ostvaruju. Simbol celokupnog stvaralaštva Vuka Stefanovića Karadžića je pravi narodni jezik srpskog naroda koji je stvorio narodne umotvorine u kojima je jezik kao u čeliku iskovan. To je ideja vodilja celog njegovog rada.
Ponoć
Đura Jakšić je u lirskoj poeziji ostvario najveći umetnički domet iako je objavio samo jednu knjigu pesama Pesme, 1873. godine. Njegova lirska poezija je povezana sa njegovom sudbinom i uslovima u kojima je živeo, a njegove pesme su iskrene i doživljene. U njemu je bilo nezadovoljstva, žestoke strasti, eksplozije gneva i bune protiv života. Poređen je sa Bajronom, koji je na njega uticao i kao na pesnika i kao na slikara.
Likovi u Gorskom vijencu
Likovi u Gorskom vijencu izgrađuju se u tesnoj povezanosti sa osnovnom idejom koja je u njegovom središtu. Želeći da da poetsku sliku crnogorske sredine Petar Petrović Njegoš nije mogao da se ograniči na nekoliko lica nego je uveo narod: kaluđere, glavare, vojsku, svatove, popove, pokajnice, veštice. Sve ove likove pokreće na akciju opšti interes Crne Gore, njena sloboda i oslobođenje. Oni su snažno obojeni nacionalnim interesima.
Danga
Radoje Domanović je tvorac srpske satirične pripovetke. Njegove satirične pripovetke su nastale poslednjih godina Obrenovićevskog režima. One su nadahnute mržnjom prema tiraniji. Tu spadaju njegove najbolje satire: Stradija, Vođa, Danga, Mrtvo more, Ukidanje strasti.
Poezija Milana Rakića
Milan Rakić je rođen 1876. godine u Beogradu u uglednoj književničkoj porodici. Završivši gimnaziju u Beogradu, on je otišao u Pariz, gde je studirao pravne nauke. Po završenom školovanju skoro stalno je bio u diplomatskoj službi. Kroz život je prošao tiho, nije stvarao mnogo, ali je ostavio dosta antologijskih pesama i obeležio sa Jovanom Dučićem jedno doba u srpskoj lirici. Umro je 1938. godine u Zagrebu.