Pero
Gogoljevo književno delo
Bitna umetnička vrednost dela Nikolaja Vasiljeviča Gogolja oličena je u bogatstvu i raznolikosti izražajnih mogućnosti, realizovanih ili tek nagoveštenih. U njegovom književnom delu, posmatranom u celini, dominira realizam.
Branislav Nušić - Prva ljubav
Zaljubio sam se u Persu, našu komšiku, jer ona mi je bila najbliža. Persa je bila pegava, nosila je žute čarape i uvek su joj bile iskrivljene štikle na cipelama.
Javljanje pisma kod Slovena
Kod Slovena se pismo i pismenost javljaju sa izvesnim zakašnjenjem, u vreme kada su već postojale kulture nekih evropskih naroda, a i društva bila organizovana u države. Kako navodi Crnorizac Hrabar, monah i srednjovekovni bugarski pisac, u traktatu O pismenima, Stari Sloveni nisu imali knjiga, već su se koristili crtama i rezama.
Humor u srpskom narodnom stvaralaštvu
Humor je važna odlika i neodvojiva crta srpskog narodnog stvaralaštva. Ne postoji životna situacija, ni ozbiljna ni tragična, u kojoj narod nije sagledao i smešnu stranu. Podsmehnuo se i onom što je voleo i cenio. Podsmehnuo se i sebi i drugome.
Biografija
Među delima srpske srednjovekovne književnosti poseban značaj imaju biografije ili žitija - najoriginalnija dela te književnosti. U njima je opisan život najznačajnijih predstavnika srpske feudalne hijerarhije: vladara i crkvenih poglavara (arhiepiskopa).
Stranac
Roman Stranac je posebna umetnička vizija smisla čovekovog postojanja. Alber Kami traži odgovor na večna pitanja. Kako živeti ako je život tragičan i uzaludan? Kako živeti u svetu ljudi u kome je čovek stranac samom sebi i svetu koji ga okružuje?
Anegdota
Anegdota se javlja u srpskoj narodnoj književnosti kao jedna varijanta šaljive pripovetke. Ona se razlikuje od šaljive pripovetke po tome što se vezuje za neku ličnost koja može biti i poznata ili za jednu određenu društvenu klasu ili određen kraj ili mentalitet ljudi toga kraja.
Ivo Andrić - Mostovi
Od svega što čovek u životnom nagonu podiže i gradi, ništa nije u mojim očima bolje i vrednije od mostova. Oni su važniji od kuća, svetiji od hramova. Svačiji i prema svakom jednaki, korisni, podignuti uvek smisleno, na mestu na kome se ukrštava najveći broj ljudskih potreba, istrajniji su od drugih građevina i ne služe ničem što je tajno ili zlo.