Kamil Koro - Žena sa biserom
Francuski slikar realizma, pripadnik Barbizonske škole, Kamil Koro je naslikao veliki broj portreta. Svaki put kada bi naslikao portret člana porodice, on bi slikao kopiju - jedna slika za porodicu, a jedna za člana porodice, čiji je portret. Ovaj način rada je kasnije doveo do širokog falsifikovanja i kopiranja Koroovih dela u toku njegovog umetničkog stvaralaštva, a i posle njegove smrti. Jedna od njegovih najznačajnijih slika Žena sa biserom, iz oko 1868-1870. godine, se danas nalazi u muzeju Luvr u Parizu.
Ticijan Večeli - Sultanija Mihrimah
Sultanija Mihrimah, kćerka Sulejmana Veličanstvenog i njegove voljene supruge, sultanije Hurem, bila je jedna od najuticajnijih i najmoćnijih žena u otomanskom carstvu u XVI veku. Samo nekoliko slika iz XVI veka iz Venecije, za koje se pretpostavlja da su varijacije originalne izgubljene slike Ticijana Večelija koja datira između 1552. i 1557. godine, prikazuju sultaniju Mihrimah.
Teodor Žeriko - Portret kleptomana
Teodor Žeriko, jedan od glavnih predstavnika francuskog romantizma istražuje na seriji od deset portreta mentalnih bolesnika iz duševne bolnice u Parizu, od kojih je sačuvano pet, krajnosti ljudskih stanja. Mentalne bolesnike prikazuje kao ljudska bića, a ne kao proklete ili opčinjene prognanike iz društva. Najpoznatiji iz ove serije je Portret kleptomana ili kako se još naziva Portret ludaka, iz 1822. godine, koji se danas nalazi u Muzeju lepih umetnosti u Gentu.
Eduar Mane - Berta Morizo sa buketom ljubičica
Francuski slikar Eduar Mane je slikao portrete svojih bliskih prijatelja i članova porodice, koji ne predstavljaju jednostavno portretisanje, već su pre svega intimne studije. Impresionističku slikarku, svoju dobru prijateljicu Bertu Morizo naslikao je deset puta, i svaki portret odlikuje sasvim drugačije raspoloženje i kompozicija. Slika, pod nazivom Berta Morizo sa buketom ljubičica, je verovatno najpoznatiji portret Berte Morize, koji je Mane naslikao 1872. godine. Slika se danas nalazi u muzeju Orsej u Parizu.
Žan Ogist Dominik Engr - Nikolo Paganini
Francuski slikar neoklasicizma Žan Ogist Dominik Engr bio je izuzetan portretista. Zbog vitalnosti i fotografske preciznosti linije ističu se naročito njegovi portreti koji su rađeni u tehnici crteža. On je jednom prilikom rekao: "Mislim da je dobro nacrtano uvek adekvatno naslikano." Poznat je njegov portret italijanskog violiniste Nikola Paganinija koji je nacrtao 1819. godine olovkom. Danas se ovaj crtež nalazi u privatnoj kolekciji.
Albert Direr - Portret mlade Venecijanke
Albert Direr je prvi nemački slikar koji je uzdigao portret do samostalne slikarske vrste. Slika Portret mlade Venecijanke se smatra za njegov najlepši portret žene. Naslikana je u jesen ili u zimu 1505. godine tokom njegovog drugog boravka u Veneciji. Danas se ova slika nalazi u Umetničko-istorijskom muzeju u Beču.
Pol Gogen - Žena sa cvetom
Francuski postimpresionista Pol Gogen poznat je po svojim slikama senzualnih polinežanskih lepotica. Slika Žena sa cvetom iz 1891. godine je retko osetljiv portret potpuno obučene i dostojanstvene, tahićanske žene koja drži cvet, simbol života i plodnosti. Slika se danas nalazi u muzeju Ny Carlsberg Glyptotek u Kopenhagenu.
Anri Matis - Žena sa šeširom
Žena sa šeširom je revolucionarna slika Anrija Matisa iz 1905. godine koja je bila osporavana od strane likovnih kritičara i publike u to doba. Matis je na slici izmenio konvencionalno portretisanje, a slika je kasnije postala poznata po korišćenju neprirodnih boja i oblika sa prikazom lica žene. Ova slika se danas nalazi u Muzeju moderne umetnosti u San Francisku.
Piter Pol Rubens - Dečak sa pticom
Jedan od motiva na slikama flamanskog baroknog slikara Pitera Pola Rubensa su deca. Poznata slika sa ovim motivom je portret Dečak sa pticom koji je naslikao 1616. godine. Ova slika se danas nalazi u muzeju Staatliche u Berlinu.
Ežen Delakroa - Portret Frederika Šopena i Žorža Sanda
Muzika poljskog romantičarskog kompozitora Frederika Šopena je inspirisala francuskog slikara Ežena Delakroa, jednog od vodećih predstavnika romantizma u evropskoj umetnosti. Ežen Delakroa je naslikao Portret Frederika Šopena i Žorža Sanda 1838. godine. Posle smrti Ežena Delakroa slika je podeljena na dva dela. Danas se portret Frederika Šopena nalazi u muzeju Luvr u Parizu, a portret Žorža Sanda u muzeju Ordrupgard u Kopenhagenu.