Artnit

Ponedeljak, 28 Oktobar 2019 11:07

Vasilij Kandinski - Psihičko dejstvo boja Istaknut

Dizajn korica knjige Duhovno u umetnosti Dizajn korica knjige Duhovno u umetnosti

Pri višem razvitku, međutim, iz ovog osnovnog dejstva izvire jedno dublje, koje uzrokuje treperenje duše. U ovom slučaju je

2. u pitanju drugi osnovni rezultat posmatranja boje, t.j. njeno psihičko dejstvo. Ovde se javlja psihička moć boje, koja izaziva duševno treperenje. A prva, osnovna duševna moć jeste sada put kojim boja dolazi do duše.

Da li je ovo drugo dejstvo zaista neposredno, kao što se može naslutiti iz poslednjih redova, ili se pak postiže putem asocijacije, možda ostaje pitanje. Kako je duša uopšte čvrsto povezana sa telom tako je moguće da jedno duševno treperenje putem asocijacije prizove drugo, odgovarajuće. Npr. crvena boja može da prouzrokuje duševna treperenja kao i plamen, budući da je crveno boja plamena. Topla crvena boja uzbuđuje, ova crvena može da se uzdigne do bolne smetnje, možda i kroz sličnost sa krvlju koja teče. Ovde ova boja budi sećanja na drugi fizički činilac, koji bezuslovno bolno deluje na dušu.

Kada bi ovo bio slučaj, lako bismo kroz asocijacije pronašli objašnjenje i za druga duševna dejstva boje, t.j. na dejstva ne samo na čulo vida već i na druga čula. Čak se može pomisliti i da npr. svetložuto ostavlja utisak kiselog u asocijaciji sa limunom.

Međutim, jedva da je moguće sprovesti takva objašnjenja. Koji ukus upravo izaziva boja, o tome su poznati različiti primeri u kojima se ovo objašnjenje ne može primeniti. Jedan drezdenski lekar priča o svom pacijentu koga je opisao kao “neobično duhovno uzvišenog“ čoveka, da mu je određeni sos uvek i nepogrešivo imao ukus “plavog“, t.j. asocirao ga na plavo. Možda bi se moglo dati jedno drugo, slično ali ipak drugačije objašnjenje, da je upravo kod visokorazvijenih ljudi put ka duši toliko neposredan i da su njeni utisci toliko brzo dostupni da dejstvo koje ide kroz ukus smesta dospeva do duše i opisanim putem dospeva iz duše u sazvučje sa drugim materijalnim organima (u ovom slučaju sa okom). Bila bi to vrsta odjeka ili odzvanjanja koji se javlja i kod muzičkih instrumenata, kada oni, bez pobuđivanja, ulaze u sazvučje sa drugim instrumentom koji se neposredno svira. Takvi jako osećajni ljudi su kao dobra, razrađena violina, koja pri svakom prevlačenju gudala treperi svim delovima i žicama.

U razmatranju ovog primera vid mora dakako da bude u vezi ne samo sa ukusom već i sa svim ostalim čulima. Ovo je i slučaj. Neke boje mogu da izgledaju hrapavo, bockavo, dok se druge spoznaju kao glatke, satenske, tako da bi ih rado pomilovali. (Tamna ultramarin, hromoksidzelena, kraplak.) Sama razlika toplih i hladnih tonova počiva na ovom osećaju. Takođe postoje i boje koje se čine mekane (kraplak), ili druge, koje se uvek čine tvrde (kobaltno zelena, oksidisana zelenoplava), pa sveže istisnuta boja iz tube izgleda kao suva.

Iz dela Duhovno u umetnosti

Pročitano 2710 puta

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Paleta Vasilij Kandinski - Psihičko dejstvo boja