Paleta
Mari Brakmon - Tri žene sa suncobranima
Nakon što je upoznala slikare Kloda Monea i Edgara Dega stil Mari Brakmon je počeo dramatično da se menja kako je upijala pravila impresionizma, a do 1880-ih godina njena slika se mogla opisati samo kao potpuno impresionistička. Slika Tri žene sa suncobranima koju je naslikala 1880. godine aludira na njene korene u akademskom klasicizmu, a alternativni naziv slike Tri gracije sugeriše da je uprkos prelasku na radikalni novi impresionistički stil bila svesna dugogodišnje tradicije slikanja tema iz klasične mitologije. Danas se ova slika nalazi u muzeju Orsej u Parizu.
Bartolomeo Esteban Muriljo - Dve žene na prozoru
Španski barokni slikar Bartolomeo Esteban Muriljo, poznat po slikama sa religioznom tematikom, naslikao je niz žanr slika likova iz savremenog života. Jednu od retkih žanr slika koja ne uključuje decu, Dve žene na prozoru, čiji je raniji naziv bio Galicijske žene, naslikao je 1655. godine. Ona je jedna od njegovih najpoznatijih slika i gravirana je nekoliko puta tokom XVIII i XIX veka. Danas se ova slika nalazi u Nacionalnoj galeriji umetnosti u Vašingtonu.
Li Fridlander - Central park, Njujork
U šezdesetim i sedamdesetim godinama XX veka američki fotograf Li Fridlander je razvio uticajni i često imitirani vizuelni jezik urbanog "društvenog pejzaža" na mnogim svojim fotografijama, uključujući fragmente refleksija na izlozima, strukture uokvirene ogradama, plakatima i uličnim natpisima. On je zazirao od pejzaža zbog besmislenosti fotografisanja scena koje su, prema njegovim rečima, već "previše savršene". Fotografiju Central park, Njujork iz 1992. godine je naručila komisija koja ga je inspirisala da stvori kolekciju pejzaža zasnovanu na parkovima i gradskim lokacijama. Danas se ova fotografija nalazi u galeriji Frenkel u San Francisku.
Pol Sezan - Mrtva priroda sa gipsanim Kupidonom
Pol Sezan je završio sliku Mrtva priroda sa gipsanim Kupidonom 1894. godine. Ona je jedna od njegovih poslednjih slika i jedna od najneobičnijih i najtajanstvenijih. Iz nepoznatih razloga naslikana je na papiru prekrivenom svetlom krem podlogom, a kasnije postavljena na ploču. Na ovu sliku se često gleda kao na jednu od najradikalnijih i najuticajnih dela Pola Sezana zbog apstraktnih tendencija koje su najavljivale dolazak kubističkog pokreta. Danas se ova slika nalazi u galeriji Kortland u Londonu.
Maks Veber - Mrtva priroda
Jevrejsko-američki slikar Maks Veber je bio jedan od najranijih američkih umetnika koji su istraživali kubizam. Inspirisan radovima Pola Sezana, kao i Pablom Pikasom koji je posle boravka u Parizu ubrzo postao njegova inspiracija, bio je prvi koji je u svom radu razumeo, uključio i nadogradio francuski kubizam. Sliku Mrtva priroda, koja se danas nalazi u Institutu umetnosti u Čikagu, naslikao je 1911. godine.
Dora Mar - Pejzaž
Susret sa Pablom Pikasom 1935. godine, njihove zajedničke delatnosti i osmogodišnja ljubavna veza, učinili su da Dora Mar postupno sasvim napušta fotografiju i počinje intenzivno da slika, stvarajući širok spektar radova, od portreta do poluapstraktnih pejzaža preko gestikularnih radova do složenih geometrijskih konstrukcija. Pedesetih godina XX veka slika uglavnom apstraktne pejzaže i melanholične mrtve prirode. Iz tog perioda je poznata slika Pejzaž koju je naslikala 1957. godine. Ova slika se danas nalazi u privatnoj kolekciji.
Karel Fabricijus - Češljugar
Holandski slikar Karel Fabricijus je bio najdarovitiji učenik Rembranta van Rajna, ali je izgradio vlastiti izraz, najviše u slobodnijoj primeni boja. Kada je imao samo trideset dve godine smrtno je stradao u eksploziji baruta u Delftu, a tada su uništene i mnoge njegove slike. Malo remek-delo Češljugar, poznato i po nazivu Štiglić, koje je naslikao u tehnici ulja na drvetu 1654. godine se danas nalazi u muzeju Maurichuis u Hagu.
Rafael Santi - Madona sa češljugarom
Rafael Santi je u Firenci naslikao niz slika posvećenih Madoni, a jedna od najpoznatijih je Madona sa češljugarom. Sliku je naslikao oko 1505-1506. godine kao venčani poklon svom prijatelju, bogatom trgovcu vunom Lorencu Naziju. Kada se Nazijeva kuća srušila 1547. godine slika se raspala u 17 komada, Rafaelov savremenik Ridolfo Girlandajo upotrebio je eksere da spoji komade i boju da prikrije pukotine. Kasnije je slika postala deo zbirke firentinske moćne porodice Mediči, koja je naložila nekoliko intervencija kako bi se prikrili tragovi pukotina. Poslednji desetogodišnji postupak restauracije završen je 2008. godine, nakon čega je slika vraćena u galeriju Ufici u Firenci.
Mihail Larionov - Bagremi u proleće
Za ruskog avangardnog slikara Mihaila Larionova beli bagremi koji su svojom slatkom aromom ispunjavali vrtove i bulevare njegovog rodnog grada bili su drvo njegovog detinjstva zajedno sa stablima marelica. Sliku Bagremi u proleće naslikao je 1904. godine dok je još bio student Moskovskog fakulteta za slikarstvo, skulpturu i arhitekturu tokom svog "impresionističkog" perioda. Ova slika i druge iz tog perioda donele su mu ime "najfiniji ruski impresionista". Danas se slika nalazi u Državnom ruskom muzeju u Sankt Peterburgu.
Oskar Kokoška - Venecija, sliv Svetog Marka
U leto 1948. godine austrijski ekspresionistički slikar češkog porekla Oskar Kokoška je sa suprugom putovao u Veneciju uoči Venecijanskog bijenala, gde je predstavljao Austriju sa nekoliko svojih slika. Iz svoje hotelske sobe dovršio je sliku Venecija, sliv Svetog Marka poznatu i po nazivu Venecija, Dogana. Ova slika je veličanstveni prikaz Venecije i jedan od samo dva poznata panoramska pogleda na grad koji je izveo tokom svoje umetničke karijere. Danas se slika nalazi u privatnoj kolekciji.