Artnit

Stefan Tanasijević

Stefan Tanasijević

Mnogoznačna, duboko-smislena povezanost religije, umjetnosti i filozofije, u kojoj su Istočnjaci živjeli, razdijeljena je kod Grka u diferncirana ostvarenja ovih triju oblika duhovnog stvaralaštva. Njihov jasni, samosvjesni duh oslobodio je filozofiju povezanosti s religijom kao i od vidovite simbolike pjesništva srodnog filozofiji i religioznosti. Njihova plastična snaga zora djelovala je na posebnom razvijanju vrsta duhovnog stvaranja. Tako je kod Grka, u isto vrijeme kad i filozofija, nastao i njen pojam i izraz φιλοσοφία xxx.

Subota, 05 Mart 2022 11:30

Ogist Kont - Zakon o tri stupnja

Da bi se kako treba objasnila prava priroda i bitni karakter pozitivne filozofije, neophodno je potreban općenit pogled na progresivan hod ljudskog duha promatran u cjelini; jer se neko shvaćanje može spoznati tek kroz njegovu povijest.

U prostranim ravnicama Eufrata čovek podiže jednu gorostasnu tvorevinu arhitekture; on je izgrađuje u zajednici, i zajedničnost građenja postaje ujedno svrha i sadržina same tvorevine. I zaista, ovo zasnivanje jednog društvenog saveza ne ostaje neko čisto patrijarhalno udruženje; naprotiv, to prosto porodično jedinstvo upravo se ukinulo i građevina koja se diže u oblake predstavlja objektiviranje toga ukinutog ranijeg jedinstva i ostvarenje jednog novog proširenog jedinstva.

Drugi XVIII vek je u pokretu. Ipak, Tijepolo u Vircburgu pravi svoje remek delo - jednu od najneobičnijih slika svih vremena. Ironija barokne umetnosti je da nikada nije tako velika kao kada je ugrožena, nikada tako pobedonosna kao u trenutku u kojem svet, za koji je vezana, počinje da tone.

- Da - reče Evald sa čudnovatim smeškom - ja čak ne moram da idem ni smrti u susret. Mnogi ljudi je usput sreću. Ona se plaši da stupi u njihove kuće i poziva ih napolje, u tuđinu, u rat, na visoku kulu, viseći most, u divljinu ili ludilo. Mnogi odlaze po nju i nose je na svojim ramenima kući, a da to i ne primećuju. Jer smrt je troma; kad je ljudi neprekidno ne bi uznemiravali, možda bi i zaspala.

I najednom on sve to vide u drugoj svetlosti. "Slepo crevo! Bubreg", reče on sebi. "Nije u pitanju slepo crevo, nije u pitanju bubreg, već je u pitanju život i... smrt. Da, bio je život i evo odlazi, odlazi, a ja ga ne mogu zadržati. Da. Zašto obmanjivati sebe? Zar nije jasno svima, osim meni, da umirem i pitanje je samo broja nedelja, dana - odmah, možda. Bila je svetlost, a sad je mrak. Ja sam bio ovde, a sad ću biti tamo! Kuda?" Obuze ga jeza, prestade disati. Čuo je samo udarce srca.

Gospodin Saval, kojega su u Mantesu zvali "čiča Saval", upravo je ustao. Padala je kiša. Bio je tužan jesenji dan; lišće je padalo. Ono pada polako za vrijeme kiša, kao druga gušća i sporija kiša. Gospodin Saval nije bio veseo. Hodao je od kamina do prozora, od prozora do kamina. Život ima sumornih dana. On će odsad provoditi samo sumorne dane, jer su mu šezdeset i dvije godine. Samac je, neženja, bez ikoga. Kako je tužno umrijeti ovako, sasvim sam, bez odane ljubavi!

Ne znam da li su ljudi na nas više kivni kad im se nada izjalovi no što su nam zahvalni kad im učinimo dobrotu. Naročito, prijatelju moj, pošto ove sitnice spadaju u moj djelokrug, to mogu da se zadržim malo duže na onome što mislim da znam, naročito nemojte biti suviše povjerljivi, ni banalni, niti pretjerano uslužni, jer to su tri opasnosti.

Petak, 21 Januar 2022 11:41

Šervin B. Nuland - O Mona Lizi

Odavde možemo krenuti još dalje u prošlost, dalje od Pejtera, pa čak i od Vazarija, od kojeg potiču gotovo svi podaci poznati o nastanku slike. Moramo se vratiti istinskoj ženi. Pošto je sa šesnaest godina postala treća supruga tridesetpetogodišnjeg Frančeska del Đokonde, Mona Liza di Anton Marija Gerardini je 1503. napunila dvadeset četiri godine. To se verovatno dogodilo sredinom četvorogodišnjeg razdoblja kad je Leonardo povremeno radio na njenom portretu.

Subota, 15 Januar 2022 11:39

Nikolaj Berđajev - O Sandru Botičeliju

Tragična sudbina nekih odabranih umetnika Kvatročenta može biti odgonetnuta samo dubljim ulaženjem u rascepljenju, necelovitu dušu Kvatročenta, dušu, koju su razdirali suprotstavljeni hrišćanski i paganski momenti. Tragična sudbina Botičelija, najvećeg umetnika Renesanse, koji nam je tek u novije doba postao razumljiv i blizak, daje ključ za razumevanje još uvek neodgonetnute tajne Renesanse.

Vi ste ovde: Home Flora doma Stefan Tanasijević