Artnit

Stefan Tanasijević

Stefan Tanasijević

Ulazimo u jednu veliku prostoriju, moj brat uzima flašu sakrivenu iza knjiga biblioteke:

- To je sve što je ostalo. Burad je prazna.

Pijemo. Moj brat gladi crveni pliš na stolu:

“Među prostacima čovek sve dublje tone“, kaže slikar, “i potone dublje nego oni. To što kažem, istina je: ono fino u ljudima uvek mi je bilo odvratno, toga se moram osloboditi, to ne smem ja da imam. Celog života sam se povremeno utapao u prostački, prljavi svet. Uvek sam osećao da njemu pripadam. Pa sam uvek i ostao dole.

Prelazim u pameti svu svoju prošlost i nehotice sebe pitam: Zašto sam živio? Radi kojeg cilja sam se rodio?... A po svoj prilici, on je postojao i po svoj prilici bilo mi je namijenjeno nešto veliko zato što u duši svojoj osjećam neizmjernu snagu... Ali ja nisam pogodio tu namjenu: zanijeli su me mamci praznih i nezahvalnih strasti; iz njihove vatre izašao sam tvrd i hladan kao željezo, ali sam zauvijek izgubio žar plemenitih težnji - najljepši cvijet života. Koliko li sam puta od tada igrao ulogu sjekire u rukama sudbine! Kao oruđe smrtne kazne padao sam na glave osuđenika često bez mržnje, ali uvijek bez sažaljenja...

- Ne bih vam umeo odgovoriti. Strašnu moć koju daje ova hamajlija nudio sam ljudima koji su imali više energije no što je, kako izgleda, vi imate; ali, mada su se rugali sumnjivom dejstvu koje je trebalo da ima hamajlija na njihov budući život, niko nije smeo da zaključi taj ugovor koji je tako kobno predložila ne znam koja sila. I ja mislim kao oni, sumnjao sam, uzdržavao sam se, i...

Subota, 16 April 2022 10:33

Džon Djui - O prirodi logike

Da se bolje shvati postojeća neizvjesnost u pogledu glavnog predmeta, dovoljno je navesti samo neka od raznih shvaćanja o prirodi logike koja sada stoje u međusobnoj suprotnosti. Kaže se na primjer, da je logika znanost o nužnim zakonima mišljenja, i da je ona teorija uređenih relacija, relacija koje su sasvim nezavisne od mišljenja.

Nedelja, 10 April 2022 10:50

Džordž Berkli - O ljudskoj spoznaji

Kako filozofija nije ništa drugo do proučavanje mudrosti i istine, moglo bi se s pravom očekivati, da će oni, koji su na nju utrošili najviše vremena i truda, uživati veći mir i vedrinu duha, veću jasnoću i očevidnost spoznaje nego drugi ljudi, i da će ih manje nego ostale uznemiravati sumnje i poteškoće.

Nedelja, 03 April 2022 11:06

Nikolaj Hartman - Prostor i vreme

Istinska obilježja realnosti ne pripadaju kategorijama prostora i materije, nego onima vremena i individualnosti. Prostor i vrijeme ontološki nisu jednako vrijedne kategorije: vrijeme je u mnogo čemu fundamentalnije od prostora. Prostorni su samo stvari i živa bića, uključivo procesi u kojima protječe njihov opstanak; a vremenski su osim toga također duševna i duhovna zbivanja. Baš u vremenu je sve realno, u prostoru samo dio - moglo bi se reći samo polovica realnoga svijeta, naime njegove niže tvorbe.

Subota, 26 Mart 2022 11:35

Anri Matis - Akt s leđa

Anri Matis je između 1908. i 1931. godine napravio seriju četiri bronzana reljefa poznatu po nazivu Akt s leđa (Nu de Dos) koji izvrsno prikazuju umetnikovu potragu za suštinom ljudskosti. Ove Matisove najveće i najmonumentalnije skulpture su bile jedinstveni odlivak od gipsa sve do 1950. godine, kada su I, III i IV odlivene u bronzi, a Akt s leđa II ponovo otkriven 1955. godine, godinu dana nakon Matisove smrti. Serije su izlivene u dvanaest bronzanih izdanja, uključujući i jedno za umetnikovu porodicu od kojih se većina danas nalazi u muzejskim kolekcijama širom sveta.

Nedelja, 20 Mart 2022 11:45

Maks Bekman - Ispred ogledala

Baveći se žanrovima portreta, pejzaža, mrtve prirode i slikanja istorije, nemački slikar, grafičar i pisac Maks Bekman stvorio je veoma ličnu i autentičnu verziju modernizma, začinjenu mitologijom i fantazijom. Poznat je po grafikama urađenim uglavnom između 1914. i 1923. godine. Najčešći motivi na njegovim radovima su bile unakažene figure, ptice, plesači, ogledala. Danas se bakropis Ispred ogledala iz 1923. godine nalazi u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku.

Mnogoznačna, duboko-smislena povezanost religije, umjetnosti i filozofije, u kojoj su Istočnjaci živjeli, razdijeljena je kod Grka u diferncirana ostvarenja ovih triju oblika duhovnog stvaralaštva. Njihov jasni, samosvjesni duh oslobodio je filozofiju povezanosti s religijom kao i od vidovite simbolike pjesništva srodnog filozofiji i religioznosti. Njihova plastična snaga zora djelovala je na posebnom razvijanju vrsta duhovnog stvaranja. Tako je kod Grka, u isto vrijeme kad i filozofija, nastao i njen pojam i izraz φιλοσοφία xxx.

Strana 1 od 576
Vi ste ovde: Home Flora doma Stefan Tanasijević