Mikelanđelo Buonaroti - Umirući rob
Statua Umirućeg roba je jedna od šest statua robova koje je izvajao Mikelanđelo Buonaroti za grobnicu pape Julija II između 1513. i 1516. godine. Statua Pobunjenog roba nalazi se u muzeju Luvr u Parizu, a druge četiri u Akademiji lepih umetnosti u Firenci. Umirući rob sadrži, još uvek, veru u materijalnu lepotu kao emanaciju božanske ideje.
Mikelanđelo Buonaroti - Pobunjeni rob
Papa Julije II poziva Mikelanđela Buonarotija 1506. godine u Rim i daje mu zadatak da izradi nacrt i izvede njegovu grobnicu. Za grobnicu Julija II, Mikelanđelo radi i grupu Robova od 1513. do 1536. godine, od kojih su dva najpoznatija Pobunjeni rob iz 1513. godine i Umirući rob nastao između 1513. i 1516. godine. Ostale robove je Mikelanđelo samo delimično isklesao, ostali su nedovršeni, i dalje zarobljeni u bloku mermera. Statua Pobunjenog roba danas se nalazi u muzeju Luvr u Parizu.
Mikelanđelo Buonaroti - Kupidon
Skulpturu Kupidona, poznatu i po nazivu Uspavani Kupidon izvajao je Mikelanđelo Buonaroti 1496. godine u antičkom stilu. Ona je značajna skulptura u uspostavljanju reputacije Mikelanđela, koji je tada imao 20 godina. Veruje se da je izgubljena u požaru u Whitehall Palace u Londonu 1698. godine. Postoji nekoliko verzija intrigantne priče o skulpturi Kupidona, koja je bila "stara" kako bi ličila na retku antiku.
Mikelanđelo Buonaroti - Stepenište Laurentinske biblioteke u Firenci
Mikelanđelo Buonaroti - Bahus
U svom prvom periodu prebivanja u Rimu, Mikelanđelo Buonaroti stvara mermernu statuu Bahusa 1496-1497. godine. Statua se obično klasifikuje kao italijanska veličanstvena renesansna i barokna era, a predstavlja njegovu prvu statuu velikih dimenzija koja je sačuvana do danas i nalazi se u nacionalnom muzeju Barđelo u Firenci.
Mikelanđelo Buonaroti - Brut
Brut je bista iz 1538. godine Mikelanđela Buonarotija, koju je naručio republikanac Donato Đanoti za kardinala Nikola Ridolfija. Na njoj Mikelanđelo predstavlja najtananije detalje ljudske ekspresije i ona je i njegov poslednji rad koji ima političku poruku. Istoričari umetnosti je smatraju za jedan od Mikelanđelovih najznačajnijih i tehnički najimpresivnijih skulptura. Ova bista se danas nalazi u nacionalnom muzeju Barđelo u Firenci.
Mikelanđelo Buonaroti - Bogorodica iz Briža
Mermerna skulptura Bogorodica i dete, poznatija po nazivu Bogorodica iz Briža, završena 1504. godine je jedina skulptura Mikelanđela Buonarotija koja je napustila Italiju tokom njegovog života. Kupili su je Đovani i Alesandro Moskeroni, iz porodice bogatih trgovaca tkaninama iz Briža, u to doba jednog od vodećih trgovačkih gradova u Evropi, a 1516. godine su je poklonili gradu. Ova skulptura, koja se nalazi u Bogorodičinoj crkvi u Brižu je kompaktnija, jednostavnija, a ipak grandioznija od Mikelanđelove Piete, koja je završena pet godina ranije.
Ogist Roden - Adam
Moćno izražajna skulptura Adama Ogista Rodena, takođe poznata i kao Senka iz Vrata pakla prvobitno je trebalo da bude uparena sa skulpturom Eve na bočnom bronzanom portalu koji je naručila francuska vlada za Muzej dekorativnih umetnosti u Parizu. Skulptura Adama iz 1880. godine je izložena na Pariskom salonu pod nazivom Stvaranje čoveka 1881. godine. Iako zgrada muzeja nikada nije izgrađena i portal nije završen kako je prvobitno zamišljen, Roden je istraživao izražajni potencijal ljudskog tela. 1938. godine portal u bronzi je postavljen na ulazu u Muzej Roden u Parizu, gde se danas nalazi skulptura Adam.
Hajnrih Velflin - O fresci Izgon iz raja Mikelanđela Buonarotija
Sama Sikstinska kapela u donjem delu sadrži zidno slikarstvo koje je primer starijeg, siromašnijeg stila.
Mikelanđelova stvaralačka snaga narasta čim dobije više prostora. U slici Izgon iz raja on se već razmahao svom snagom da bi se kasnije vinuo do neslućenih visina.
Mikelanđelo Buonaroti - Raspored zgrada neizostavno treba da bude napravljen prema nivou svake osobe
Pismo XXXII
Iz Rima (1544)
(Papi Pavlu III)
Blaženi Oče,
Kao što ste shvatili iz ovog Vitruvijevog spisa, arhitektura nije ništa drugo do uređivanje i raspoređivanje i lep oblik i odgovarajući sklad članova dela, i prikladnost i red.