Artnit

Petak, 21 Juni 2013 20:55

Dragoljub - dragomilje Istaknut

Dragoljub, ili dragomilje kako se često naziva, je omiljena ukrasna baštenska biljka u vrtovima, ali sve češće i na balkonima, terasama i prozorima. Ova jednogodišnja zeljasta biljka sa jarkim bojama cvetova gotovo i da nema zahteva.

Dragoljub potiče iz Južne Amerike. Korišćen je kao ukrasna i lekovita biljka. Prenet je u Evropu kada su Evropljani osvojili Ameriku i vrlo brzo je počeo da se gaji u vrtovima.

Grmolike vrste dragoljuba rastu od 15 do 30 cm u visinu. Ako rastu po zemlji i prave cvetni pokrivač tla treba ih saditi na malo većem rastojanju, i to od 40 do 50 cm. Izgleda savršeno i kao kompaktna biljka u saksiji, žardinjeri ili sandučiću.

Neke vrste dragoljuba mogu da porastu više od 2 m. Sadi se u viseće saksije, žardinjere, sandućiče, po obodu zida. Ukoliko se gaji u saksiji, ona treba da bude veća zbog njihovog bujnog rasta. Već pre sejanja ili sađenja treba im osigurati odgovarajući oslonac uz koji će se penjati. Zato što ima slabe ili gotovo nikakve vitice sa kojima bi se mogao pričvrstiti treba ga malo privezati. Ako se sadi u vrtu u njihovo podnožje mogu da se posade niske biljke cvetnice, kao što su lobelija, ageratum, dijascija, niske sorte vodenika.

Dragoljub cveta preko celog leta i jeseni. Cvetovi mogu da budu jednostavni ili puni, jednobojni, dvobojni ili trobojni. Nijanse cvetova su od bledožute, preko jarke narandžaste, pa sve do ljubičasto-crvene. Njegovi mirišljavi cvetovi jako privlače insekte, naročito bumbare.

Dragoljub ima svetlozelenu i mesnatu stabljiku, koja na mestima gde dodiruje zemlju pušta korenčiće. Listovi su skoro okrugli, svetlozeleni i mesnati, na dugim, mesnatim, vijugavim i isprepletanim peteljkama.

Dragoljub voli topla i sunčana mesta koja su tokom najjačeg sunca ipak malo zaklonjena laganom senkom. Uspeva na suncu, ali i u polusenci.

Ako su vremenski uslovi povoljni dragoljub se seje u aprilu ili maju direktno u zemljište, na dubinu do 2 cm. Može da se seje i pre u posudice i da se drži na prozorskoj dasci, ali ne voli baš presađivanje. U maju izrasle biljčice sa pripadajućim grumenom zemlje se oprezno posade u veću saksiju ili u vrt. Pre sejanja seme se može namočiti, što će podstaći klijanje, pa će mlade biljčice ranije niknuti. Zavisno od uslova nekad jako brzo nikne, nekad tek za mesec dana. Ako pregusto nikne biljčice treba da se razrede.

Dragoljub voli obično rastresito zemljište, a posebno mu odgovara suvo i peskovito zemljište koje je dobro drenažno i slabo plodno. Ako je zemlja kvalitetna i dobra onda ima manje cvetova. Ukoliko je posađen u zemljište bogatom kisenikom jako razvija listove i često ne cveta. Zato se ne preporučuje dohranjivanje raznim đubrivima, ili sađenje u blizini biljaka koje vežu kiseonik u zemljište, kao što su mahunarke, detelina.

Dragoljub izuzetno dobro podnosi sušne periode i ne treba ga previše zalivati. Osetljiv je na niske temperature i sa prvim mrazevima nestaje.

Uz malo prihranjivanja dragoljub dobija tamnije i bujnije lišće koje u kombinaciji sa cvetovima narandžaste i žute boje izgleda veoma dekorativno.

Ukoliko se redovno uklanjaju precvetali cvetovi, dragoljub će bujno cvetati tokom celog leta.

Dragoljub odbija mnoge štetočine i čuva vlagu u zemljištu. Zato se sadi u baštama blizu kupusnjača, paradajza, krastavaca i voćaka.

Cvetovi i listovi dragoljuba sadrže dosta vitamina C i jestivi su. Mogu da se mešaju u razne salate ili posluže kao ukras cvetnim salatama i osvežavajućim napicima. Cvetni pupoljci i plodovi mogu da se koriste kao začin.

Pročitano 10434 puta Poslednji put izmenjeno Nedelja, 03 Novembar 2013 18:19

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Flora doma Dragoljub - dragomilje