Dryas octopetala pripada rodu biljaka Dryas iz porodice ruža (Rosaceae). Rod je nazvan po grčkoj reči za nimfu Oak, koja označava i hrast. Naziv vrste octopetala potiče od grčkih reči octo što znači osam i petalon što znači latica, a odnosi se na osam latica cveta. Raširena je u severnim tundrama i u visokim planinama južne Evrope, Azije i Severne Amerike. Ona je nacionalni cvet Islanda.
Planinske ruže formiraju nisko žbunje, visine 3 do 10 cm, a širine 60 do 90 cm. Stabljike su drvenaste, i imaju veoma razvijen horizontalno raspoređen korenov sistem i grane. Listovi su duguljasti, blago nazubljeni, kožasti, sa gornje strane sjajni tamnozeleni, a sa donje strane srebrni i pokriveni sivim vlaknima. U jesen zelena boja listova dobija crvenkaste tonove, a kada ima mraza oni pocrne, da bi u proleće opet dobili zelenu boju.
Zavisno od područja u kome se gaji planinska ruža cveta od maja do jula. Cvetovi su krupni, najčešće bele boje i nadvisuju biljku za oko 6 do 10 cm. Plod je sitna mala čaura koja sadrži seme, obraslo belim dugim dlakama, koje biljci daju perjast izgled krajem leta i dok nije potpuno zrelo podseća na mnogo čupaviji maslačak.
U skandinavskim krajevima se veruje da planinska ruža ima lekovita svojstva, bere se cela biljka koja se koristi za smirivanje upale desni i grla. Takođe, listovi se povremeno koriste kao biljni čaj.