Batat (Ipomoea batatas) je višegodišnja biljka iz porodice Convolvulaceae.
Batat potiče iz tropskih područja Južne Amerike. Gajili su ga drevni narodi, poput Maja u Meksiku, Inka u Peruu, Maora na Novom Zelandu. U tropskim krajevima sveta i danas je široko raširena kultura.
Stabljika batata je vreža, duga 60 cm do 5 m. Oblik listova može da bude srcast ili izraženo nazubljen, sa 3 do 5 streličasta dela. Boja listova varira, i mogu da budu žuto-zeleni, tamnozeleni, tamnoljubičasti, prošarani, čak i crni.
Koren batata je u obliku duguljastog gomolja, a može da dostigne do 2 m u dubinu, ali se većina korenja nalazi do 30 cm ispod površine zemljišta. Njegova pokorica može da bude bež, žute, narandžaste, crvene, braon ili ljubičaste boje, a meso bele, bež, crvene, ružičaste, ljubičaste, žute ili narandžaste boje. Ukus korena je slatkast, po čemu je i nazvan slatki krompir, a hemijski sastav je sličan krompiru, sadrži visoki procenat skroba, a malo šećera.
Cvetovi batata su prečnika 3 do 4 cm, i najčešće svetlijih nijansi crvene, ljubičaste, ili ružičaste boje. Plod ima oblik tobolca i sadrži do 4 semenke.
U ishrani se koristi koren batata, koji se priprema kao i krompir, a može da se kuva, prži, melje u brašno i pravi vino. Mladi listovi se spremaju kao spanać, a od osušenih se priprema čaj.
Iako se ukrasni batat može saditi samostalno, izgledaće zanimljivije ako se kombinuju razni njegovi varijeteti ili u kombinaciji sa drugim letnjim sezonskim cvetnicama. Lepo izgleda u visećim korpama ili saksijama u kojima se preliva naniže.