Božur dobro uspeva na sunčanim ili polusenovitim mestima, zaštićenim od vetrova.
Preporučuje se plodno, obogaćeno humusom, peskovito-ilovasto i umereno vlažno, dobro drenirano zemljište za gajenje božura.
Vlaga je za božur najbitnija u vreme rasta, do cvetanja i u toku jula. U ovom periodu se zaliva umereno.
Od treće godine, božur se prihranjuje u proleće sa 50 g mineralnog đubriva po bokoru, a posle cvetanja u leto organskim đubrivom sa većom količinom azota, kao što su na primer kompost ili stajnjak.
Od sredine septembra do oktobra je najpovoljniji period za sađenje božura. Sadi se u jame koje su duboke 50 do 60 cm, a široke 60 do 70 cm. Na dno ovih jama se stavlja drenažni sloj, debljine 20 cm, a zatim sloj kvalitetne humusne zemlje i osmokotno đubrivo, i na kraju sloj kvalitetne zemlje. Pri sađenju treba paziti da koren ne bude u dodiru sa đubrivom.
Božur se razmnožava deobom bokora, semenom, reznicama od stabla ili kalemljenjem.
Deoba bokora božura se vrši u jesen, nakon što listovi uvenu ili u rano proleće. Pošto se skine zemlja i ispere bokor, deli se oštrim nožem na delove. Pri tome svaki deo treba da ima najmanje tri vegetaciona vrha, jer ako ima samo jedan cvetaće za dve do tri godine.
Božur može da se razmnožava iz semena. Međutim, nova biljka nije iste sorte kao roditelj i cvetaće posle pete godine od setve.
Drvenaste vrste božura mogu da se razmnožavaju leti poluzrelim reznicama ili položenicama tokom zime. Kalemljenje se vrši u avgustu.
Orezivanje božura se obavlja u kasnu zimu i u rano proleće, dok je u stanju mirovanja, a da bi se izbeglo curenje njegovih sokova krajem leta ili u ranu jesen. Kako bi dobio pravilnu formu mladi božur treba blago orezati. Drvenastom božuru se orezuju one grane koje čine grm suviše gustim ili nepravilnim.